Sve više starijih na tržištu rada: Razlozi koji nas prisiljavaju raditi sve dulje
Mirovinske reforme, promjene zakona i sve manje mirovine samo su neki od faktora koji zadržavaju sve veći broj starijih osoba na tržištu rada. Iako se dugo smatralo kako oni time istiskuju mlađe radnike, što se nekada tvrdilo i za žene, to se pokazalo netočnim. Naime, više zaposlenih stvara više prihoda i doprinosa za mirovine od čega svi imaju veću korist.
Na sve duži rad utječe i veći izbor fizički manje zahtjevnih poslova Foto: Pixabay
Stariji ljudi rade sve duže, a u razvijenim ekonomijama raste i udio starijih osoba među radnom populacijom. Razloge prije svega treba tražiti u sve duljoj propisanoj dobi za odlazak u mirovinu. Hrvatska već sada ima postepeno povećanje dobne granice za žene do 65. godina, ali i produljenje radne obveze do 67. godine od 2038. godine, a taj će se rok mirovinskom reformom skratiti najvjerojatnije na 2031. godinu.
Duljim radom do boljeg zdravlja
Danas više ne radimo dulje samo zato što nas zakon primorava, nego jednim dijelom i zato što nam zakon omogućava i rad u mirovini. Hrvatska za razvijenijem zemljama kaska i na tom polju. Rad uz zadržavanje mirovine do četiri sata dnevno dozvoljen je i dalje samo onima u starosnoj mirovini, dok prijevremeni umirovljenici nemaju to pravo. Ono bi trebalo biti uvedeno također kroz mirovinsku reformu. Radni odnos na pola vremena trenutno koristi samo 4.000 umirovljenika, što je ipak gotovo dvostruko veća brojka nego prije dvije godine. Povrh toga, raste i broj umirovljenika koji rade honorarno ili kroz dopunsko zanimanje i kućnu radinost.
Prava su u drugim zemljama ipak nešto veća, a čini se kako ih i koristi sve veći broj građana koji i dulje ostaju na tržištu rada. Sredinom 80-ih u SAD-u je radilo 25 posto muškaraca starih od 65 do 69 godina, a danas ih je gotovo 40 posto. Isto tako, i žene rade sve dulje, ne samo u Americi, nego i u Japanu te mnogim zapadnim europskim zemljama.
Iako se zbog narušenog zdravlja ranije odlazi u mirovinu, s druge strane se održavanje dobrog zdravlja sve više pripisuje duljem radnom vijeku. Također, relevantni podaci koji idu u prilog tomu su i obrazovanje i zanimanje.
Stope smrtnosti za američke muškarce u 60-tim godinama smanjile su se za 40, a za žene za 30 posto. U zemljama OECD-a, udio osoba od 55 do 64 godina s fakultetskim obrazovanjem povećao se u posljednja tri desetljeća, a bolje obrazovani ljudi rade duže. Također, moderni poslovi manje su fizički zahtjevni što omogućava dulji rad te izbor poslova u skladu s godinama, piše The Economist.
Niže mirovine i socijalna davanja
No, da to nisu glavni razlozi sve duljeg rada, smatra ekonomistica na Wellesley Collegeu, Courtney Coile koja ističe da glavnu ulogu ipak igraju aktualne mirovinske reforme i ostale institucionalne promjene. Nadalje, mnoge su zemlje posljednjih desetljeća promijenile način na koji financiraju mirovine. Tako oko polovine Amerikanaca u privatnom sektoru sudjeluje u osiguranjima koja financira poslodavac.
Danas je sve češći model u kojem radnici sami uplaćuju u mirovinski fond. Ovakve mirovine uglavnom su niže, što je dobro za poslodavce, ali loše za radnike koji zbog toga moraju sve dulje ostajati na tržištu rada. Usporedno s tim, socijalna davanja sve su manja. Zbog svih tih faktora odgađao se i odlazak u mirovinu.
Ekonomske promjene utjecale su i na sve veći broj zaposlenih žena. Diljem 12 razvijenih zemalja danas radi čak 44 posto više žena nego 1995. godine te rade sve dulje.
Često se tvrdi da stariji radnici istiskuju one mlađe s tržišta rada, a isti se argument, piše The Economist, nekada koristio i za žene kako bi ih se isključilo s tržišta rada. Međutim, ekonomije brojnih zemalja napreduju sa starenjem radne snage. Tim više jer stariji radnici zarađeni novac troše na dobra i usluge drugih radnika. Lisa Laun sa švedskog Instituta za evaluaciju tržišta rada i obrazovne politike ističe kako s većim brojem radnika, bez obzira na njihovu dob, rastu i porezni prihodi i mirovinski doprinosi, zbog čega onda svi imaju više.
