Više od milijun starijih od 67 godina radi, među njima i brojni 80-godišnjaci
Rad u mirovini često se ističe kao nasušna potreba zbog malenih primanja u starosti, što jedim dijelom svakako i jest, ali postoje i oni koji žele i dalje doprinositi svojim znanjem i iskustvom. Naravno, i zaraditi, bilo za goli život bilo za veći standard. Primjer toga su i od nas daleko razvijenije zemlje u kojima su zaposleni umirovljenici znatno brojniji. Tako u Njemačkoj radi više od milijun starijih od 67 godina, a među njima je čak više od 70 tisuća 80-godišnjaka.
Foto: Unsplash
Svega 1,5 posto umirovljenika u Hrvatskoj radi uz mirovinu, njih oko 17 tisuća. Svake godine ih je sve više, a daljnji porast zapošljavanja do polovine radnog vremena uz isplatu cijele mirovine za očekivati je i dalje, tim više jer se mogućnost širi i na one u obiteljskoj mirovini. Povoljniju opciju dobivaju i oni kojima je to najpotrebnije, umirovljenici s najnižim mirovinama, bez njezina umanjenja za prosječnih 600 kuna u slučaju rada.
Razvijene zapadne zemlje nude daleko bolje mogućnosti zapošljavanja umirovljenika, bez ograničenja i uz dobre plaće raditi mogu i puno radno vrijeme ako to žele. Interes za radom stoga je veći pa tako u Njemačkoj radi više od milijun umirovljenika starijih od 67 godina.
Najveća je to brojka ikad. Prema Saveznom zavodu za statistiku, broj zaposlenih u dobi od 65 i više godina se udvostručio kroz posljednje desetljeće.
Nadalje, gotovo 600.000 starijih građana nastavilo je raditi čak i u dobi od 70 godina. Među 80-godišnjacima i starijima bilo je lani zaposleno njih 72.000, piše Fenix magazin.
Tako je u 2018. oko osam posto umirovljenika redovito radilo, a 2009. godine taj je udio iznosio četiri posto. Više od trećine zaposlenih umirovljenika zarađivalo je dodatno za život od posla. Za gotovo dvije trećine posao je bio dodatni prihod.
Samozaposleni i njihovi članovi obitelji posebice se bave svojom profesijom i nakon 65. godine. Sa 37 posto, njihov je udio tri puta veći nego za sve umirovljenike koji i dalje odlaze na posao (10%). Umirovljenici su bili najčešće zaposleni, na primjer, kao taksisti, osoblje za čišćenje ili kao ispomoć u uredu.
Parlamentarna stranka Die Linke koja je i zatražila podatke o umirovljenicima od savezne vlade, nazvala je brojeve “tragedijom”, navodi Fenix.
