Više od 80 posto umirovljenika smatra da u krizi ne bi trebalo biti ovrha!
Premda su građani uvelike složni u tomu da Vlada treba produljiti moratorij na ovrhe, koji istječe 18. listopada, mišljenja komu privremeno obustaviti plaćanje dugova, a komu ne, poprilično su podijeljena. Više od tisuću čitatelja sudjelovalo je u našoj anketi. Dok jedni misle da plaćati ne trebaju jedino oni s niskim plaćama i mirovinama, svaki peti mišljenja je da moratorij na ovrhe uopće nije tako dobra ideja.
Za manje od tri tjedna, 18. listopada, ističe Vladina mjera obustave ovrha na plaće i mirovine. Deseci tisuća umirovljenika dobili su posljednjih šest mjeseci koronakrize predah od davanja zbog kojih su im mirovine bile četvrtinu manje. No, punim mirovinama došao je izgleda kraj, jer Vlada, unatoč apelima umirovljeničkih udruga, nakon “tri plus tri” mjeseca nije donijela odluku o produljenju moratorija na ovrhe.
Nije isto ide li ovrha na 2.500 ili 5.500 kuna prihoda
Građani su upozoravali kako nisu u istom položaju siromašni umirovljenici od kojih većina živi s mirovinama ispod prosjeka od 2.558 kuna te oni koji rade za dobre plaće ili primaju povlaštena mirovinska primanja. Primjerice, ovrha na prosječnu mirovinu iznosi 640 kuna pa prosječnom penzioneru ostaje samo 1.918 kuna za pregurati mjesec.
S druge strane, umirovljeniku ili radniku s prihodom od primjerice 5.500 kuna ovršuje se iznos od 1.375 kuna, nakon čega mu na raspolaganju ipak ostaje za život dostatnijih 4.125 kuna. Ova dva slučaja, složit će se mnogi, nipošto nisu ista.
Na portalu Mirovina.hr pitali smo umirovljenike treba li Vlada i komu produljiti mjeru moratorija na ovrhe. U anketi je sudjelovalo više od tisuću naših čitatelja. Čak 80 posto njih smatra da bez ovrha trebamo živjeti i dalje, međutim prilično su podijeljeni oko pitanja tko treba plaćati dugove, a tko ne.
20 posto protiv moratorija
Tako potpuno izjednačen postotak čitatelja od 27 posto smatra da ovrhe treba odgoditi do daljnjeg svim umirovljenicima i radnicima, neovisno o visini prihoda. No, jednako ih toliko misli da dugovanja treba obustaviti samo onima s niskim plaćama i mirovinama, dok ostali trebaju plaćati svoje obaveze uredno unatoč krizi.
Četvrtina ispitanika slaže se da ova zaštitna mjera koja je uvedenea zbog krize treba trajati i dalje, jer kriza nije gotova. Ipak, gotovo 20 posto, dakle svaki peti čitatelj mišljenja je da moratorij na ovrhe ipak nije dobar, jer će svi i ti dugovi kad-tad doći na naplatu i otplaćivati se dulje, što je posebni problem u starosti.