Više od 530 osoba odustalo od socijalne pomoći: Država im se želi uknjižiti na nekretnine
Više od 530 osoba odustalo je od primanja socijalne pomoći, zbog odredbe u Zakonu o socijalnoj skrbi koja zauzvrat dopušta državi da stavi zabilježbu na nekretnine. Mnogi su to protumačili tako da im država želi oduzeti nekretnine pa su odlučili životariti, upozorila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. S druge strane, ministar Marin Piletić brani zakon i tvrdi da se ‘ništa loše’ neće dogoditi korisnicima socijalne skrbi dok su živi.
Država stavlja zabilježbu na nekretnine primatelja socijalne pomoći | Foto: VisualHunt
Ured pučke pravobraniteljice proveo je istraživanje u sklopu kojeg je otkriveno da je najmanje 530 osoba odustalo od primanja zajamčene minimalne naknade, odnosno socijalne pomoći, iako nemaju dovoljno sredstava za osnovne životne potrebe. Kao razlog toga navedena je zabilježba tražbine, odnosno to što su morali pristati na to da im država stavi zabilježbu na nekretnine.
To je odredba novog Zakona o socijalnoj skrbi koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine. Područni uredi novoosnovanog Zavoda za socijalnu skrb, odnosno nekadašnji Centri za socijalnu skrb počeli su masovno provoditi ovu odluku.
– Još u javnoj raspravi smo ukazivali da bi trebalo ostati na rješenju da se to ne odnosi samo na jednu jedinu nekretninu u kojoj ljudi žive, rekla je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, prenosi N1.
O tome se još i ranije raspravljalo
Rezultate istraživanja poslala je u Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te je upozoravala da će doći do ove situacije zbog neinformiranosti građana. Poslala je i upite Ministarstvu, no odgovore nikad nije dobila. Istaknula je da se o tome raspravljalo još 2014. godine, kad se ipak zbog pritiska javnosti od toga odustalo.
– Istraživanje pokazuje da u nekim centrima nije odustao nitko, a nekima je odustalo i 16 posto korisnika pa se tu postavlja pitanje i jesu li bili informirani, napomenula je Šimonović Einwalter.
‘Kćeri neću ništa ostaviti, osim duga’
Ljudi na koje se ova odredba zakona odnosi, užasnuti su jer smatraju da će njihova djeca ostati bez nasljedstva. Snježana Rebrović iz Kolareva sela živi od 332 eura socijalnih naknada u kućici sa svoje četvero djece. Pita se što će njima ostati nakon što umre.
– Osobno smatram da je to prestrašno, boriš se u životu da imaš svoje. Međutim, po novom zakonu ne vidim rješenje, gdje će moja djeca živjeti. Uzeti nekom nešto što je stvarao cijeli život, za mene je apsurd. Ljuta sam i bijesna, ispričala je novinarki RTL Danasa, Kristini Čirjak.
Nije ona jedina koja tako misli. Jedna Slavonka je za 24sata anonimno ispričala svoju životnu situaciju. Živi od 133 eura pomoći. Mirovinu nema, jer zbog bolesti nikad nije radila. Pita se kako će njena kći vratiti sve naknade koje je dobila za života.
– Ja živim od te naknade, samo nju primam, tisuću kuna mjesečno. Živim sama u kući koju sam naslijedila od majke, derutna je, stara, ništa drugo nemam. Imam samo kći kojoj baš ništa neću ostaviti u naslijeđe, osim duga. Morala sam, eto, dopustiti da država stavi zabilježbu na moju kuću. Pozvana sam bila u Centar za socijalnu skrb, gdje su mi rekli da moraju upisati zabilježbu ako želim nastaviti primati pomoć. Kad kći naslijedi kuću, morat će nakon moje smrti vratiti iznos naknade državi, a otkud? Nisam dobila još nikakvo rješenje o toj zabilježbi, ispričala je za 24sata.
Ni pučkoj pravobraniteljici zakon nije jasan
Pučka pravobraniteljica priznaje da ni njoj nisu jasne sve odredbe novog Zakona o socijalnoj skrbi, pa sumnja da su one jasne građanima. Pita se što se događa sa zajamčenom minimalnom naknadom nakon što korisnik proda nekretninu, ali i što se događa s obračunavanjem kamata. Dodala je kako oko socijalne pomoći ima još problema, a s druge strane, ministar Marin Piletić branio je zakon.
– Ništa se loše neće dogoditi korisnicima socijalne pomoći dok su živi. Ne radi se o tome da država oduzima nekom nekretninu, ali ako korisnici prodaju nekretninu ili nakon smrti korisnika nasljednici prodaju imovinu – tada država aktivira zabilježbu, objasnio je Piletić.
Dodao je da će pri idućim izmjenama i dopunama zakona razmotriti i tu odredbu te dodao da je nešto slično već postojalo i ranije. Istaknuo je da je “dužnost svakoga od nas brinuti o roditeljima, bakama i djedovima”, prenosi N1.
Zanimljivo, Ministarstvo je nedavno procijenilo kako niti nacionalna naknada za starije osobe nije ispunila svoju svrhu, pa planiraju krenuti u izmjene i tog zakona, o čemu možete čitati ovdje. Inače, ta je naknada pandan socijalne pomoći za one koji su navršili dob od 65 godina, ali nemaju 15 godina staža.
