Više od 300 studenata starijih od 40 studira u Splitu: Najstarija studentica ima 73 godine
Više od 300 studenata starijih od 40 godina ima Sveučilište u Splitu. Najstariji studenti su 73-godišnjakinja na Katoličko-bogoslovnom fakultetu i 66-godišnjak na Mediteranskoj poljoprivredi. Dio starijih studenata upisuje studij zbog toga što im treba viša razina obrazovanja, jer su ranije završili nekadašnju višu školu, no ipak je više onih koji se odluče na proces cjeloživotnog obrazovanja. Fakultete često upisuju zbog napredovanja na poslovima koje rade.
Učenje u starijoj dobi ima brojne prednosti | Pexels
Na Sveučilištu u Splitu trenutno izvanredno studira više od 300 osoba starijih od 40 godina, dolaze iz brojnih hrvatskih gradova i općina, a među njima je i pet stranih državljana. Najstariji studenti su 73-godišnjakinja na Katoličko-bogoslovnom fakultetu i 66-godišnjak na Mediteranskoj poljoprivredi, piše Otvoreno.hr.
Fakultete često upisuju zbog napredovanja na poslu
Dio starijih studenata upisuje studij zbog toga što im treba viša razina obrazovanja, jer su ranije završili nekadašnju višu školu, no ipak je više onih koji se odluče na proces cjeloživotnog obrazovanja. Fakultete često upisuju zbog napredovanja na poslovima na kojima rade. Manji dio starijih studenata već ima diplome srodnih ili drugih fakulteta, no ipak se dio njih žali da su djelomično diskriminirani zbog svojih godina.
Prorektor za studente, nastavu i poslovanje Sveučilišta u Splitu, Nikola Koceić Bilan kaže da za starije studente ne vode posebnu evidenciju, već zasebno tretiraju studente koji su završili srednju školu prije 2010. godine, jer tada još nije bilo državne mature. Oni imaju posebnu kvotu, jer se ne mogu upisati preko sustava ‘Postani student’ budući da ih se ne može valorizirati. Za njih je uveden zaseban klasifikacijski postupak, a među njima ima i onih s preko 40 godina života, objasnio je prorektor.
Stariji studenti su predaniji, marljiviji i odgovorniji
– To je ono što se prije nazivalo ‘tečaj’ koji se upisivao u radnu knjižicu, a sada je to sustav cjeloživotnog obrazovanja, gdje se stječu kompetencije potrebne za posao i dobiva odgovarajuća diploma, kaže Koceić Bilan za otvoreno.hr.
Sustav visokoškolskog obrazovanja bolje je prilagođen mlađim generacijama ali, iz iskustva govoreći, stariji studenti su predaniji, marljiviji i odgovorniji. Kad se već odluče na takav pothvat, i stariji studenti mogu briljirati, uvjerava Koceić Bilan. Što se tiče roka za završetak studiranja, prorektor podsjeća kako novi zakon propisuje da se studij mora završiti najkasnije u dvostrukom roku od propisanog trajanja, primjerice, student prava svoj fakultet treba završiti u deset godina.
Inače, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu dao je nedavno podršku prijedlogu platforme ‘Umirovljenici zajedno’ da se studentski rad uvrsti u radni staž. Također, podržali su i njihov prijedlog mogućnosti dokupa radnog staža u trajanju zakonskog roka studiranja prilikom odlaska u mirovinu, o čemu više možete pročitati ovdje.
