Više od 3.000 zahtjeva za status HRVI: “Broj nije velik, jer ga branitelji nisu mogli tražiti 12 godina”
Novi Zakon o hrvatskim braniteljima, ali i Pravilnik o načinu provedbe stručne procjene donosen prije mjesec dana, stvorit će nove ratne vojne invalide u Hrvatskoj. Pritom, može biti riječ o postojećoj bolesti, ali i njezinu pogoršanju i nastajanju nove kao posljedice obrane suvereniteta RH. Za sada je više od 3.000 branitelja predalo zahtjev, a očekuje ih se još jer rok nije ograničen. Međutim, za sada nije odobren nijedan novi status HRVI, jer prvo treba proći proceduru.
Otkako je novi Zakon o hrvatskim braniteljima i članovima njihove obitelji donesen lani u prosincu, iznova je otvoreno pitanje rješavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida. Posljednji put branitelji su dokumentaciju potrebnu za HRVI mogli predati do kraja 2005. godine, nakon čega je ta mogućnost ostala zatvorena punih 12 godina. Sve do sada, kada se očekuje masovna predaja zahtjeva.
Naime, čak 7.000 zahtjeva predano je tada nakon propisanog roka pa će se velik dio njih zasigurno naći među novim prijavama. Temeljem novog Pravilnika o načinu provedbe stručne procjene u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi o rješenjima će se tek odlučivati. Njega je pak tek nedavno donijelo Ministarstvo zdravstva, uz prethodnu suglasnost ministra hrvatskih branitelja i ministra nadležnog za rad i mirovinski sustav.
Broj zahtjeva nije ključni podatak?
Po novom Zakonu, rok za podnošenje zahtjeva za priznanje statusa HRVI iz Domovinskog rata nije ograničen, a dinamika rješavanja zahtjeva temeljem bolesti ovisit će o dinamici medicinskih vještačenja koja se obavljaju u tri stupnja prije donošenja rješenja.
“Broj podnesenih zahtjeva za priznanje statusa HRVI iz Domovinskog rata nije ključni podatak, obzirom da je za procjenu sredstava za provedbu novog Zakona važan broj priznatih statusa, a ne i broj podnesenih zahtjeva za priznanje statusa HRVI iz Domovinskog rata” – odgovorili su nam još krajem ožujka iz Ministarstva hrvatskih branitelja.
Iako broj podnesenih zahtjeva nisu otkrili, dodali su ipak da smatraju kako on nije velik te pojasnili takav stav.
“Osnovni uzrok podnošenja novih zahtjeva je u činjenici da hrvatski branitelji iz Domovinskog rata dvanaest godina nisu mogli podnositi zahtjeve temeljem bolesti, kao i u činjenici da je nakon 1. siječnja 2006. godine izvan zakonskog roka podneseno oko 7.000 zahtjeva za utvrđivanja statusa HRVI, a koji su u upravnom postupku odbijeni zbog podnošenja zahtjeva nakon zatvaranja roka propisanog u ranijem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji” – kazali su tada iz Ministarstva.
Stara, pogoršana, ali nova bolest
Stoga smo upit ponovili u travnju, a prije nekoliko dana stigao je i novi odgovor. U njemu piše kako je prema podacima dostavljenima iz Ureda državne uprave, od dana stupanja na snagu novog Zakona (14. prosinca 2017.) do 31. ožujka 2018. za ostvarivanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida pristiglo 3.124 zahtjeva, koja su spremna na upućivanje na stručnu procjenu u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, sukladno Pravilniku koji je stupio na snagu 29. ožujka ove godine.
“S obzirom da je uvjet za ostvarivanje prava za status HRVI prethodno obavljanje stručne procjene, a uvjeti su ispunjeni tek donošenjem Pravilnika o načinu provedbe stručne procjene u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi radi utvrđivanja statusa Hrvatskog ratnog vojnog invalida koji je stupio na snagu 29. ožujka 2018. u ovom trenutku hrvatski branitelji koji imaju kompletan spis tek se upućuju da pribave uputnice i medicinsku dokumentaciju” – kažu iz Ministarstva.
Pročitali smo stoga i novi Pravilnik. Prema njemu, prije nego li Zavod za vještačenje donese nalaz i mišljenje, u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi treba provesti stručnu procjenu o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida po osnovi bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
Međutim, taj se postupak ne provodi ako je već utvrđeno postojanje uzročno-posljedične veze između navedene bolesti i sudjelovanja u obrani, bez obzira je li mu temeljem te bolesti već priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida. To bi značilo da ovu proceduru ne moraju proći oni branitelji koji su vezu između bolesti i rata već dokazali, ali iz nekog razloga nisu ostvarili status ratnog invalida.
Invalidsku mirovinu prima 56.330 branitelja
Nakon što branitelj nadležnom Uredu državne uprave podnese zahtjev za priznavanje statusa po osnovi bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti, upućuje se obiteljskom doktoru na izdavanje uputnice za stručnu procjenu u zdravstvenoj ustanovi. Uputnica i karton ponovno se nakon toga upućuju nadležnom Uredu. Ratni put, braniteljski status i medicinsku dokumentaciju ovo prvostupanjsko tijelo prosljeđuje dalje.
U postupku stručne procjene u zdravstvenoj ustanovi daje se mišljenje o postojanju uzročno-posljedične veze pojave bolesti ili pogoršanja bolesti, kao posljedice sudjelovanja u ratu. Ona se obavlja kroz specijalističko-konzilijarnu djelatnost, dnevnu bolnicu i bolničko liječenje, ovisno o potrebi stručne procjene. Nakon toga Uredu državne uprave zdravstvena ustanova dostavlja rješenje.
Pritom, treba napomenuti kako nije riječ samo o fizičkim, nego i psihičkim bolestima na koje se većina zahtjeva i odnosi. U tom slučaju, napredovanje bolesti, a očito i njezina pojava, mogući su i više od 20 godina nakon što je Domovinski rat u Hrvatskoj završen.
Inače, u Hrvatskoj je umirovljeno 71.455 hrvatskih branitelja. Od toga, invalidsku mirovinu prima njih 56.330, a prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje iz travnja, ona u prosjeku iznosi 5.393 kune. S druge strane, najnižu mirovinu od 2.860 kuna primaju 923 branitelja. Time je popravljen dosadašnji prosjek “običnih” branitelja koji su do prošloga mjeseca primali u prosjeku 2.582 kuna, što znači da su neki imali i manje od toga. No, i dalje je obična braniteljska mirovina dvostruko manja od prosječne invalidske.