Virus hara domovima za starije: U Francuskoj 900 mrtvih, žrtve i u Njemačkoj
U slučaju zaraze koronavirusom domovi za starije i nemoćne osobe predstavljaju pravu tempiranu bombu koja bi mogla prouzrokovati znatno veći broj smrtnosti te dodatno opteretiti zdravstveni sustav u cjelini. Nedostatak soba za izolaciju oboljelih, zaštitne opreme za osoblje te njihov manjak na tržištu rada, kao i nedovoljno mjesta u bolnicama, samo su neki od problema zbog kojih je iznimno važno zaustaviti virus pred vratima domova umirovljenika. Hrvatska je u tome zasad uspjela, jer je uvela zabranu posjeta na vrijeme, ali druge zemlje nažalost nisu bile tako uspješne.
Ilustracija: Dom (foto: J. Grgurić)
Među više od 5.300 umrlih osoba od koronavirusa u Francuskoj, gotovo je 900 žrtava u domovima umirovljenika.
Zabilježena su barem 884 smrtna slučaja „povezanih sa zarazom COVID-19“ u domovima za starije i nemoćne te sličnim institucijama, otkrio je Jerome Salomon, generalni direktor francuskih zdravstvenih službi, piše N1.
Ti slučajevi nisu uključeni u broj preminulih u bolnicama, a koji iznosi 4,5 tisuća i koji je u srijedu porastao za 471 osobu. Salomon upozorava da još nisu pribrojani ni podaci iz svih domova. Brojke iz domova za umirovljenike stižu tek sada, a potvrđeno je ili se sumnja na 14,638 slučajeva zaraze u domovima za starije i nemoćne u Francuskoj.
Ugroženi i njegovatelji
Njemačka bilježi oko 80.000 slučajeva zaraze novim koronavirusom te gotovo tisuću smrtnih slučajeva uzrokovanih bolešću COVID-19. Dodatni problem stvara im širenje pandemije na domove umirovljenika. Tako je u domu za starije u Wolfsburgu zabilježeno 12 smrtnih slučajeva, u Würzburgu čak 13, dok je u jednom domu u Triptisu čak 20 zaraženih korisnika.
Ulazak virusa u domove umirovljenika posebno je opasan jer je riječ o isključivo starijim osobama, a neposredno su ugroženi i njegovatelji koji u strahu od zaraze napuštaju svoja radna mjesta. Samo u 11.700 domova za njegu starijih i nemoćnih u Njemačkoj trenutno živi više od 800.000 ljudi, piše Deutsche Welle.
Već nekoliko tjedana udruženja koja zastupaju interese pacijenata i udruge njegovatelja predbacuju politici da se intenzivno brine o situaciji u njemačkim bolnicama i općenito medicinskom sektoru, a istovremeno ostavlja na cjedilu posebno ugrožene pripadnike starije populacije.
Nemaju sobe za izolaciju, zaštitnu opremu…
“Stručnjaci od saveznog ministra zdravstva Jensa Spahna zahtijevaju usvajanje strategije za zaštitu staračkih domova i provođenje većeg broja testova na koronavirus kako se oni ne bi pretvorili u epicentre širenja zaraze, jer u tom slučaju ni intenzivnim medicinskim tretmanima neće biti moguće spasiti živote mnogih ljudi” – kaže za agenciju KNA Eugen Brzsch iz njemačke Zaklade za zaštitu pacijenata.
Savezna vlada je, čini se, svjesna mogućih problema u sektoru njege. Prije nekoliko dana je usvojen veliki paket mjera za suočavanje s korona-krizom. Njime je predviđena i financijska pomoć njegovateljima, primjerice u izolaciji zaraženih, preuzimaju se u potpunosti troškovi dezinfekcije prostora, pomoć se može iskoristiti za pokrivanje dodatnih troškova osoblja, u slučaju da više zaposlenih istovremeno bude izbačeno iz stroja zbog korone.
No, domovi često nemaju dodatne prostorije za smještaj zaraženih, a ni dovoljno radne snage. Naime, predviđa se da će se na stotine tisuća njegovatelja vratiti u svoje domovine, jer je uvozne radne snage mnogo.
“Računamo s time da bi nakon Uskrsa 100 do 200 tisuća ljudi postupno moglo ostati bez potrebne njege, odnosno ostati sami kod kuće, bez osoblja koje se o njima brine”, rekao je za ARD Frederic Seebohm, šef Udruženja kućne skrbi i njege (VHBP).
Tko će skrbiti o starima i nemoćnima?
O tim ljudima bi se u tom slučaju trebale nastaviti brinuti bolnice i klinike, ali one to neće moći jer će im, ako poraste broja inficiranih i teško oboljelih, biti potrebni kapaciteti za skrb o korona-pacijentima. A u staračkim domovima nema mjesta, svi kapaciteti su popunjeni.
Njemačke klinike zato zahtijevaju ubrzavanje postupka priznavanja stručnih kvalifikacija inozemnih njegovatelja koji se već sad nalaze u Njemačkoj. Po procjenama VHBP-a, u Njemačkoj trenutno radi oko 300.000 njegovateljica i njegovatelja samo s istoka Europe, posebice iz Poljske. Oko 90% (ili 270 tisuća) rade na crno, odnosno bez zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, navodi DW.
Koronavirus se ušuljao i u slovenske staračke domove, gdje je više od stotinu oboljelih korisnika te oko 30 djelatnika, a upravo se tamo dogodio i prvi smrtni slučaj. Prekasno uvođenje mjera zaštite smatra se krivcem za širenje epidemije u domovima umirovljenika. Slovenija ima 17 smrtnih slučajeva i oko 900 zaraženih osoba.
Situacija nije ništa bolja ni u Švedskoj koja nije uvela restriktivne mjere za sprječavanje širenja epidemije te se smatra da je koronavirus već ušao u svaki treći dom za starije osobe, gdje zaraženih ima, dok osoblje nema dovoljno zaštitne opreme. Švedska ima oko 5.500 slučajeva zaraze te 282 smrtna slučaja, od čega su se 43 smrti dogodile u posljednja 24 sata.
