Vinski sveci: Sv. Martin nije jedini zaštitnik vinogradara, ima ih još čak osam
Slavimo Martinje, najveći vinski običaj u narodu koji se tradicionalno veže uz blagdan Sv. Martina 11. studenoga. No, Sv. Martin nije jedini vinski svetac, jer zaštitnika vinogradara i vinara ima ukupno čak devet.
Hoće li grožđe roditi i dati dobro vino, vjeruje se u narodu, ovisi i o svecima Foto: Pixabay
Prema narodnim običajima, na dan Sv. Martina biskupa slavi se sazrijevanje mošta, koji se šaljivim ceremonijalom krštenja pretvara u vino. Uz taj se događaj veže i uzrečica: “Došel, bu došel sveti Martin. On ga bu krstil ja ga bum pil.” U narodu se kaže i “Martinska vedrina, dobra vinova godina” zbog čega je važno 11. studeni obilježiti u veselju.
Drugi najpoznatiji vinski svetac zasigurno je Sv. Vinko koji se slavi 22. siječnja. Na Vincekovo, vinogradari odlaze u vinograde i odrežu nekoliko trsova koje stave u pehar s mlakom vodom pokraj prozora. Nakon nekog vremena, loza potjera pupove, a potom i male grozdove na temelju kojih vinogradar ustvrdi hoće li godina biti rodna i plodna. Kaže se stoga: “Sveti Vincek gorice nam čuvaj, Svati vincek dobrog vina nam daj. Če Vinka sunce peče, v lagve vino teče“.
Tri mjeseca kasnije stiže nam i Sv. Juraj. Do Jurjeva, 23. travnja, u vinogradu se moraju posaditi novi nasadi loze, a u starom vinogradu razbacati gnoj te okopati i obrezati trsove kako bi se sve pripremilo za još jednu rodnu godinu. Narodna izreka kaže: “Prošel je prošel pisani Vuzem.
Došel je došel zeleni Juraj!”
Vino ima i jednu žensku zaštitnicu, Sv. Sofiju, koju se naziva ledenom, odnosno smrznutom sveticom. Narodni običaji kažu da ako na njezin dan, 15. svibnja, udari mraz, vinograd neće roditi. Neće biti ni vina, zbog čega se govori: “Sofija vino popija”.
U čitavom procesu koji vodi do fine kapljice od iznimne je važnosti i Sv. Ivan Krstitelj. Naime, do 24. lipnja moraju se gorice drugi put okopati, povezati, opljeviti i poprskati. Iza Ivanja u vinograd se ide samo prskati, piriku postrugati, zaperke i mladice odstraniti, kaže se u narodu, kao i “Suhi juni lagve puni”.
Lagano stižemo i do Sv. Bartola, pri čemu se kaže da kakav je Bartol takva će biti i jesen. Na njegov dan, 24. kolovoza, vinogradari odlaze u vinograde i stavljaju strašila za ptice. Kada su se vezala strašila, moralo se čvrsto zažmiriti, “da ne budu žgvorci vidili dojti v trsje”. U narodu se kaže i da “Ako Bartol zrelo grožđe kuša, dobro je za muža”.
Sveti Mihael arkanđeo, kojeg Crkva slavi 29. rujna, veže se uz samu berbu grožđa, što potvrđuje i uzrečica: “Došel je, došel sveti Mihalj, grozdje je zrelo ja ga bum bral.” Berbe prema narodnim običajima počinju sedam dana poslije Miholja. Ranije se bere portugizac te pojedine sorte koje ranije dozrijevaju na jugu.
Blagdan Sv. Andrije apostola povezuje se s početkom trgovine vinom, jer je do tog dana mlado vino već sazrilo i spremno je za prodaju. U povodu 30. studenog se stoga govori: “Došel, bu došel sveti Jandraš, on te bu pital po čem ga daš.” Zadnji je to svetac u kalendarskoj godini koji se veže uz vino.
Ipak, postoji još jedan zaštitnik koji se veže uz vinsku priču. Riječ je o rimskom papi Sv. Urbanu koji je prema predaji spasio vinograde od tuče. Za 21. svibnja tako se veže izreka: “Ako na Urbanovo sunce grije, jesen pune bačve nalije”.
