Predstavnici sindikata su danas u 13 sati održali konferenciju za medije u kojoj su žestoko kritizirali Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Hrvatski zavod za mirovinsko i Ustavni sud. Potpisi se smiju prikupljati do sutra u ponoć i uvjereni su kako će ih biti dovoljno.
Foto: Ana Milićević Pezelj, Vilim Ribić i Krešimir Sever | Youtube screenshot
Na konferenciji za medije predstavnici inicijative ’67 je previše’ osvrnuli su se na odluku Ustavnoga suda da neće postupati po pitanju financiranja spotova o cjelovitoj mirovinskoj reformi, kao i na objavu HZMO-a koji je jučer objavio “Projekciju fiskalnih efekata referendumskih prijedloga”.
Predstavnici sindikata su napomenuli kako oni uopće nisu dobili sam izračun, nego im je na tu temu održana prezentacija.
Pogledajte spot sindikata koji HRT nije htio pustiti u eter
Na samom početku konferencije Vilim Ribić je kazao kako su i sindikati imali tri reklamna spota, doduše financirana znatno skromnije od onih koje je u eter pustio ministar Pavić. Ribić je kazao kako njihov treći spot HRT nije htio emitirati. Možete ga pogledati ovdje:
Unatoč tome, Ribić je istaknuo kako je medijski odnos prema referendumskoj inicijativi i izvještavanje općenito bilo na visokoj razini, što uključuje i HRT.
Analiza 45 milijardi kuna duga
Vilim Ribić je Pavićevu tvrdnju o 45 milijardi kuna duga do 2040. godine posebice žestoko kritizirao, kazavši kako je ona na klimavim temeljima.
“Radi se o tome da je netko donio zakon po kojem je izračunao kakvi će biti fiskalni učinci. Radi se o tome da se neće ostvariti fiskalni učinci kako je to sebi netko zamislio zakonom.
To je kao da ja u obitelji odlučim nešto štedjeti i zacrtam si plan da ću štedjeti do te i te godine toliko, a onda se neko u obitelji razboli, a ja onda neću da ga liječim da bi ostvario svoju planiranu uštedu”, kazao je.
Podsjetio je da je trošak od 45 milijardi kuna projiciran na sljedeću 21 godinu, do 2040.
“Oni su pošli od pretpostavke da će rast cijena biti dva posto u idućih 21 godinu. Koliko je to realna pretpostavka? Kolki će bit rast plaće? Kolki će bit rast BDP-a? Šta će bit s demografskim kretanjima? Što će bit s iseljavanjem?
Sve je to u rukama politike jedne zemlje. Oni polaze od pretpostavke da te politike neće biti. (…)
Krenuli su od pretpostavke da će rast BDP-a biti 1,1 posto u idućih 21 godinu! Ako to tako bude, ja mislim da mi kao nacija najbolje na napravimo kolektivno samoubojstvo na čelu s Vladom”, kazao je.
Takvu pretpostavku nazvao je nezamislivom, ali slično je i sa stopom inflacije. Naime, u dug o 45 milijardi uračunata je stopa inflacije od 2 posto. To znači da će taj dug 2040. doista iznositi 45 milijardi kuna, dok je danas njegova realna vrijednost oko 29 milijardi kuna, kaže Ribić.
“29 milijardi kad podijelite na 21 godinu, onda to ispada da je po godini 1,380 milijardi kuna. Manje nego jedno godišnje izdvajanje za mirovine u ovoj zemlji”, kazao je.
Sever: Već sada pripremaju teren za Ustavni sud
Sever je kazao kako takvi izračuni služe da bi unaprijed pripremili suce Ustavnog suda kako bi tlo bilo spremno za reakciju “u pravcu zaštite proračuna i zaštite nacionalnih interesa.” Drugim riječima, da bi Ustavni sud mogao odbaciti referendum, u slučaju da se skupi dovoljan broj potpisa.
Kazao je kako je to napravljeno u zajedničkoj radionici Ministarstva rada i Zavoda za mirovinsko osiguranje.
Budući da u prezentaciji HZMO-a piše kako unaprijed računaju na manji broj zaposlenih, Sever je kazao sljedeće:
“Ova Vlada 2019. godine vrlo jasno daje do znanja da uopće ne zna, nema kako, nema nikakvih politika kako povećavati broj zaposlenih, i da se miri s tim da će broj zaposlenih padati.
Umjesto da nalazi modele i politike kako naći način i privući one koji su se odselili da se vrate u Hrvatsku, i da Hrvatsku naprave zemljom poželjnom za život, oni se mire da se oni neće vratiti i da će ljudi i dalje odlaziti”, kazao je.
Sve to skupa će, kaže Sever, Vlada kompnezirati uvozom radne snage iz zemalja poput Irana i Ukrajine.
Hoće li danas i sutra biti dovoljno vremena za prikupljanje potpisa?
Pozvali su građane još jednom da u zadnja dva dana podrže inicijativu i dođu potpisati za bolje uvjete ostvarivanja prava na mirovinu.
Nemaju nikakve nove brojke o do sada prikupljenim potpisima, dok je zadnja brojka od prije dva dana 306.744 potpisa, što znači da im nedostajalo nešto manje od 70 tisuća potpisa.
Ako prijeđu magičnu granicu od 373.568 potpisa, očekuju da će se referendum održati u svibnju ili rujnu ove godine. Više informacija o broju potpisa očekuju se sutra i preksutra.
