Veselko Gabričević (HSU): ‘U zoni siromaštva živi čak 700.000 umirovljenika’
Većina hrvatskih umirovljenika nalazi se u zoni siromaštva, s obzirom da je ona postavljena na 420 eura. Predsjednik HSU-a Veselko Gabričević napominje da im je u fokusu povećanje mirovina. Usklađivanja se, kažu, brzo potroše pa zato predlažu da se mirovine usklađuju četiri puta godišnje.
Foto: mirovina.hr
Predsjednik HSU-a Veselko Gabričević na konferenciji za medije u Zadru istaknuo je u utorak da je glavni fokus stranke usmjeren na povećanje mirovina. Stav je da se ono ne bi trebalo primjenjivati univerzalno, posebno ne za one umirovljenike koji već uživaju u pristojnim mirovinama. Uz to, stranka se snažno zalaže za uvođenje 13. mirovine.
Postepeno povećanje do 75 posto
– Tražimo da se mirovine povećaju u naredne četiri godine, ne da odjednom dođemo na 75 posto, jer to vjerojatno državni proračun ne bi mogao podnijeti. Voljeli bismo da hrvatski umirovljenici imaju mirovine kao što su prosječne mirovine u Europskoj uniji. Hrvatska stranka umirovljenika podupire napore Vlade kada su u pitanju usklađivanja i davanja, ali činjenica je da se ta sredstva brzo potroše, kazao je Gabričević.
HSU-ov čelnik istaknuo je da granica siromaštva u Hrvatskoj iznosi 420 eura, po čemu ispada da 700.000 umirovljenika živi u zoni siromaštva, piše Zadarskitjednik.hr.
– Najniže mirovine povećane su za 3 posto, radi se o 306.000 umirovljenika, opet strašno velika brojka, istaknuo je Gabričević.
Usklađivanje nije isto što i povećanje mirovina
Traže da se raspodjela usklađivanja mirovina radi na linearan način i da bude jednaka za sve umirovljenike. Njihov pristup temelji se na tome da je riječ o usklađivanju, a ne o povećanju mirovina, a ono se daje zbog porasta troškova života.
– Tražimo da se usklađivanje mirovina obavlja četiri puta godišnje, a ne dva puta i da se to zakonski regulira. Redovno se radi dva puta godišnje, što se mora istaknuti, jer smo imali perioda i kod nekih Vlada kada se uopće nije usklađivalo mirovina. Kvartalno usklađivanje bilo bi idealno jer umirovljenici znaju ostajati po šest mjeseci u zaostatku, uvijek kaskaju i postaje im sve teže i teže, zaključuje Veselko Gabričević.
