Veliko istraživanje o mirovinskoj reformi: 88 posto građana ne želi raditi do 67. godine
Kako je najavio ministar rada i mirovinskog sustava, Marko Pavić, mirovinska reforma bi do kraja godine trebala stići u Sabor. Nacrta još uvijek nema, što zasigurno nije ostavilo dobar dojam na građane. Dobni prag za ulazak u mirovinu planira se povisiti na 67 godina, šuška se o uvođenju veće penalizacije za prijevremeni ulazak u mirovinu – to su samo neke od mjera kojima Vlada navodno želi pomoći sadašnjim i budućim hrvatskim umirovljenicima.
Foto: screenshot dnevnik.hr/Nova TV
Istraživačka agencija Ipsos za Dnevnik Nove TV provela je istraživanje među građanima o nadolazećoj mirovinskoj reformi. Ispitivanje je provedeno nad uzorkom od 601 punoljetnog građana Republike Hrvatske 28. i 29. ožujka 2018. godine.
Hoće li Vlada uopće provesti reformu i hoće li ona poboljšati životni standard?
Za sam početak, građani su bili upitani hoće li Vlada uspješno provesti mirovinsku reformu. Rezultati su donekle predvidljivi, njih čak 75% smatra kako reforma neće biti uspješno provedena, dok njih 20% vjeruje u Vladu.
Foto: screenshot dnevnik.hr/Nova TV
Ukoliko se reforma uistinu provede, građani sumnjaju kako će im ona poboljšati životni standard. Pesimista je 63%, oni ne vjeruju kako će reforma imati pozitivan učinak na životni standard, dok njih 30% smatra kako će doći do napretka.
Foto: screenshot dnevnik.hr/Nova TV
Raditi do 67. ili prijevremeni odlazak u mirovinu?
Građani su složni u tome da je dobna granica od 67 godina za ulazak u mirovinu previsoka. Njih 88% ne želi u mirovinu s toliko puno godina, 7% smatra kako je 67. godina idealna za ulazak u mirovinu, dok bi njih 2% radilo i nakon 67. godine.
Foto: screenshot dnevnik.hr/Nova TV
Doznajemo kako dvije trećine ispitanika u mirovinu planira prije 67. godine, 20% njih smatra kako će moći raditi do 67., a 10% ne znaju što bi rekli po tom pitanju.
Foto: screenshot dnevnik.hr/Nova TV
Prijevremeni ulazak u mirovinu podrazumijeva i manju mirovinu. Paradoksalno, njih 71% ne podržava prijevremeni odlazak u mirovinu i manju mirovinu kao posljedicu, a 25% ispitanika podržava predloženi model.
Foto: screenshot dnevnik.hr/Nova TV
Podržavaju veća izdvajanja za II. mirovinski stup i tzv. “nacionalnu mirovinu”
Veća izdvajanja za II. mirovinski stup, tvrde stručnjaci, ključna su za održivost mirovinskog sustava. Ispitanici su donekle to i prepoznali, 52% ispitanika bili bi spremni na veća izdvajanja za II. mirovinski stup, dok njih 39% nisu spremni na dodatna izdvajanja. Devet posto njih je neodlučno, odnosno ne znaju što bi s tim.
Foto: screenshot dnevnik.hr/Nova TV
Mirovinska reforma predlaže i uvođenje tzv. “nacionalne mirovine” za starije od 65 godine bez prihoda i staža. Takvih je oko 90.000 građana u RH, a iznos nacionalne mirovine bi se kretao oko 900kn mjesečno. Građani su jasni, 69% njih bi podržalo uvođenje nacionalne mirovine, dok njih 29% nije za tako nešto.
Foto: screenshot dnevnik.hr/Nova TV
Čije povlaštene mirovine ukinuti, smanjiti ili ne dirati?
Najbolje su prošli umirovljeni branitelji, pripadnici HVO-a i iz nekog razloga, umirovljeni akademici. Građani im nisu skloni ukinuti mirovine, a najveći broj njih im bi im mirovine ostavio onakvima kakve jesu. Odgovor koji je možda najočekivaniji, građani bi mahom ukidali povlaštene mirovine bivšim saborskim zastupnicima, umirovljenim članovima Vlade i bivšim predsjednicima RH. Čak 94% ispitanika smatra kako bi bivšim saborskim zastupnicima mirovinu trebalo ukinuti ili smanjiti, a slično je s bivšim članovima Vlade (92%) i bivšim predsjednicima RH (85%).
Foto: screenshot dnevnik.hr/Nova TV
Foto: screenshot dnevnik.hr/Nova TV
Polovica ispitanika optimistično o životu u mirovini
Čak 45% građana izjasnilo se da su optimistični o životu mirovini, no ipak prednjače pesimisti s 49%. Valja uzeti u obzir kako bi brojke vjerojatno izgledale drugačije da se pitalo samo umirovljenike, no istraživanje je provedeno nad punoljetnim osobama različitih dobi, mnogi od kojih su daleko od problema s kojim se suočava populacija treće dobi.
Foto: screenshot dnevnik.hr/Nova TV
Najveći broj ispitanika uopće ne štedi za mirovinu, njih 39%. Neki oblici štednje ipak postoje, primjerice štednja u banci (31%) ili životno osiguranje (29%). Drugi oblici štednje za mirovinu, poput ulaganja u III. mirovinski stup, posjedovanja dionica ili štednje u stambenoj štedionici su daleko manji u ispitanoj populaciji.
Foto: screenshot dnevnik.hr/Nova TV
