Veliko europsko istraživanje o 50+ populaciji: Pandemija im je pogoršala zdravlje, jedva čekaju da ovo prođe
Projekt SHARE (Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi) još je u proljeće svoj istraživački fokus usmjerio na utjecaj koronavirusa na starije građane. Obavili su 55 tisuća intervjua s 50+ stanovnicima diljem Europe, a samo u Hrvatskoj 2.200. Šime Smolić s Ekonomskog fakulteta govori o preliminarnim nalazima istraživanja.
Na rubu siromaštva živi pola hrvatskih umirovljenika
Projekt SHARE kontinuirano provodi intervjue s velikim brojem 50+ Europljana kako bi dobili podatke o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi. Te intervjue su, u ranijim godinama, radili uživo – imali bi više od 50 tisuća intervjuiranih osoba u jednom ciklusu ispitivanja.
Pandemija koronavirusa promijenila im je prakse, ali i prilagodila znanstveni projekt. SHARE se još u proljeće okrenuo opsežnom istraživanju utjecaja koronavirusa na živote starijih, a intervjui su postali telefonski. U lipnju i srpnju su obavili 55 tisuća intervjua, a u Hrvatskoj je intervjuirano 2.200 ljudi.
Istraživanjem je obuhvaćeno fizičko i mentalno zdravlje, kvaliteta zdravstvene zaštite, infekcije koronom, posao, ekonomska situacija te očekivanja o budućnosti.
Ljudi, očekivano, jedva čekaju da korona prođe
Iako istraživanje još uvijek nije objavljeno, voditelj SHARE-a za Hrvatsku, docent Šime Smolić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, otkriva neke preliminarne rezultate za Večernji list.
Oko 60% ljudi u dobi od 50 i više godina od izbijanja pandemije smanjilo je odlaske u trgovinu – u Hrvatskoj za 52%, a rekordi su srušeni u Španjolskoj, Italiji, Sloveniji i Portugalu, čak 70%.
Svaki drugi ispitanik potpuno je prekinuo kontakte s drugim ljudima izvan svog kućanstva.
Svako treće kućanstvo izjavilo je da je s poteškoćama spajalo kraj s krajem s mjesečnim dohotkom, a svaki četvrti ispitanik otkriva da je morao posegnuti za ušteđevinom kako bi pokrio tekuće troškove.
Većini ispitanika jedna stvar je zajednička – čak 70% njih vidi svjetlo na kraju tunela i jedva čekaju raditi one stvari koje ih vesele.
“Unatoč teškoj situaciji, gotovo svaka druga osoba u dobi od 50 i više godina izjavila je da je i u teškim vremenima doživjela neka pozitivna i sretna iskustva, a čak 70% sudionika istraživanja izjavilo je da se vesele, jednom kad prođe koronakriza, što će moći raditi ono što najviše vole”, kazao je Šime Smolić za Večernji list.
Ljudima se pogoršalo zdravlje
Svaki deseti ispitanik javlja da mu se zdravlje pogoršalo za vrijeme pandemije. Zbog straha od zaraze, 12% ispitanika odustalo je od traženja medicinske pomoći, a u Hrvatskoj nešto manje – njih 8%.
Gotovo svakoj četvrtoj osobi otkazan je zakazani zdravstveni pregled. Zemlje koje su teže pogođene epidemijom u prosjeku su imale i jače zatvaranje zdravstvenog sustava, a u SHARE-u zaključuju da se zbog toga očekuje povećanje smrtnosti i bolesti u idućem razdoblju.
Šime Smolić kaže da će drugi krug SHARE-COVID ankete dati bolje podatke o tomu, a planiran je za svibanj 2021. godine.
“Pandemija je utjecala i na ponašanje u populaciji 5’+ pa u prosjeku 14% njih nisu napuštali svoj dom. Razlike među zemljama su prilično izražene, pa svoj dom nije napuštalo 2% Danaca i čak 44% Maltežana. Oko 60% onih koji su napuštali svoje kućanstvo smanjili su odlaske u kupnju”, objašnjava Smolić.
U Hrvatskoj svaka druga 50+ osoba prestala posjećivati druge članove obitelji
Smolić je otkrio da je otprilike polovina ispitanika značajno smanjila kontakte s drugim ljudima izvan kućanstva, a preostalih pola ih je u potpunosti prekinulo.
Oni koji su se družili s drugima najčešće su se nalazili s grupom od 5 i više ljudi, ali su i oni takva druženja prorijedili.
“U Hrvatskoj je gotovo svaki drugi građanin u dobi od 50 i više godina prestao posjećivati ostale članove obitelji, a svaki treći je to radio rjeđe nego prije korone. Intenzitet prekida viđanja s drugim ljudima u prvom valu korone bio je najveći u Luksemburgu, Sloveniji, Italiji, a najmanji u Danskoj, Švedskoj i Slovačkoj”, kazao je Smolić.
Što se tiče samih ispitanika, u prosjeku je nešto manje od 3% njih imalo iskustva s Covidom-19. Najviše u Švedskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Belgiji (od 4% do 12%), a u Hrvatskoj ih je bilo 0,12%.
Zanimljivo, većina ispitanika kazala je da se osjeća manje depresivno i tužno nego prije epidemije, ali je zato 70% onih koji su ranije patile od depresije javilo da su im se simptomi pogoršali.
