Veliki vodič: Od danas kreće dvojno iskazivanje cijena, evo što nas još čeka do uvođenja eura
Dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima službeno je počelo danas. Do 1. siječnja, kada euro postaje naša službena valuta, trajat će period prilagodbe institucija i tvrtki, a od 1. do 15. siječnja sljedeće godine prilagođavat će se i građani. Donosimo detaljan vodič oko toga što će se zbivati s cijenama, mirovinama i zamjenom novca.
Foto: Unsplash
Od danas je i službeno započelo dvojno iskazivanje cijena. Hrvatska će, kao što je već poznato, od 1. siječnja uvesti euro kao svoju službenu valutu. Jedan od važnijih pripremnih koraka je iskazivanje dvojnih cijena. Neki trgovački lanci, ugostiteljski objekti i drugi ponuditelji usluga već su ranije počeli navoditi cijene u kunama i eurima.
Naravno, dvojno iskazivanje cijena ne znači da bi građani već sada trebali početi mijenjati kune u eure. Još nije vrijeme za to. No, ipak se treba pripremiti za euro, a pogotovo za niže iznose navedene u cjenicima i na policama trgovina, koje su kod nekih znale izazvati zabunu. Stoga vam donosimo detaljan vodič o uvođenju eura.
Dvojno iskazivanje cijena
Dvojno iskazivanje cijena, navode na informativnoj stranici euro.hr, “ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura”. Ono počinje danas, 5. rujna i trajat će sve do 31. prosinca 2023. Dotad će svi poslovni subjekti i drugi obveznici u poslovanju s građanima morati iskazivati svoje cijene u kunama i eurima.
– Obveza dvojnog iskazivanja cijena odnosit će se na sve poslovne subjekte u nefinancijskom i financijskom sektoru, odnosno trgovce i na druge pružatelje usluga, uključujući restorane, kafiće, hotele, kozmetičke salone, banke i druge financijske institucije, u njihovim odnosima s potrošačima. Osim na privatni sektor, obveza dvojnog iskazivanja cijena odnosit će se i na subjekte iz javnog sektora. Tijela državne uprave i poduzeća iz javnog sektora tako će biti dužna dvojno iskazivati cijene u svim dokumentima koje proizvode i kojima se služe u odnosima s građanima. Primjerice, u rješenjima o povratu poreza, poreznom dugu, potvrdama o isplati plaća, isplati mirovina ili socijalnih naknada, na računima za komunalne usluge i slično.
Dvojno iskazivanje obuhvaća i cjenike te promotivne materijale, a blagajne i bankomati će biti prilagođeni iskazivanju cijena u dvije valute. Također, obvezom dvojnog iskazivanja bit će obuhvaćene i internetske trgovine, pri čemu će u eurima morati biti iskazan i iznos u košarici. Pritom, eventualna promjena cijena nije zabranjena, ali uvođenje eura ne smije biti razlog promjene cijena.
Trgovci će nužno morati iskazati i dvojne cijene po jedinici mjere, dakle, uz kunu po kilogramu ili litri, stajat će i iznos u eurima po kilogramu ili litri. To neće biti obveza za prodaju po komadu ili u pakiranjima malog volumena (do 50 grama i slično).
Trgovci će smjeti iskazivati cijene i u drugim valutama, ali uz striktno poštivanje načela konverzije propisanih Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH. Kod onih koji su počeli ranije iskazivati cijene u eurima, za potrošače vrijedi iznos u kunama, jer su neki pribjegli zaokruživanju po tečaju koji nije fiksni tečaj konverzije.
Zaokruživanje cijena
Nadležne institucije, prije svega se tu misli na Državni inspektorat, nadzirat će provedbu dvojnog iskazivanja, ali i potencijalnog nedopuštenog zaokruživanja cijena, detaljnim praćenjem. Bit će angažirani i tajni kupci, koji će s vremena na vrijeme provjeravati je li došlo do promjena u cijenama.
Prema dosadašnjem iskustvu zemalja koje su ranije prihvatile euro, cijene bi se zbog promjene valute trebale povećati za svega 0,2 posto. No, mi u eurozonu ulazimo u specifičnom trenutku, obilježenom velikom inflacijom, stoga je važno pratiti svaku promjenu cijena. Dakle, trgovci moraju ispravno navesti cijene u eurima i pritom ispravno primijeniti načela konverzije, odnosno izračun sa svih pet decimala fiksnog tečaja konverzije.
To znači da od danas do dana uvođenja eura, cijena koja se naplaćuje u kuni mora biti preračunata i istaknuta i u euru, uz ispravnu primjenu fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje. Od dana uvođenja eura do završetka razdoblja dvojnog iskazivanja cijena koja se naplaćuje u eurima mora biti ispravno preračunata i navedena u kuni. Cijene se, naravno, mogu zaokružiti naniže.
Plaćanje računa ovisi o specifičnim situacijama. Ako je račun izdan i plaćen, a roba preuzeta prije 1. siječnja, na računu će biti iznos u kunama, a roba može biti plaćena u kunama. Ako je račun izdan, a roba preuzeta prije, a rok plaćanja je nakon 1. siječnja, račun će biti u kunama, a valuta plaćanja u eurima. Ako je, pak, roba isporučena prije 1. siječnja, a račun s rokom plaćanja izdan nakon tog datuma, račun će biti iskazan u kunama, ali će se opet plaćati u eurima.
Tečaj konverzije i zamjena novca
Na računima u trgovinama će biti potrebno iskazati i fiksni tečaj konverzije iz kuna u eure, koji iznosi 7,53450 kuna za jedan euro. Fiksni tečaj konverzije najčešće ima pet decimala, a prilikom izračunavanja iznosa u eurima, treba se koristiti brojčani iznos u cijelosti, odnosno bez zaokruživanja na veću ili manju decimalu.
– Način preračunavanja cijena iz nacionalne valute u euro propisan je Uredbom Vijeća EU-a iz 1997. godine. Cijene se preračunavaju u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije koji se sastoji od šest znamenaka. To znači da se u slučaju Hrvatske tečaj konverzije sastoji od glavnog broja i pet decimala, a pri preračunavanju cijena se primjenjuje fiksni tečaj konverzije u cijelosti odnosno u punom brojčanom iznosu. Zaokruživanje fiksnog tečaja konverzije na dvije decimalne znamenke nije dopušteno. Tek nakon što se preračunaju iz kune u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije, cijene se mogu zaokružiti na najbliži cent.
Zamjena valute obavljat će se u bankama te poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte bez ikakve naknade. U prvih godinu dana od uvođenja eura bit će moći zamijeniti najviše 100 novčanica i 100 kovanica kune po transakciji, stoga se preporuča stavljanje novca na bankovni račun. Nakon isteka godine dana, od 1. siječnja 2024. zamjenu novca će vršiti samo Hrvatska narodna banka. Kovanice će biti moguće zamijeniti do 1. siječnja 2026., a novčanice će HNB mijenjati trajno.
– Na dan uvođenja eura svi iznosi u kuni na depozitnim, štednim i transakcijskim računima kod poslovnih banaka konvertirat će se automatizmom u eure prema službenom fiksnom tečaju konverzije bez ikakvog troška za klijente banaka. Klijenti banaka neće trebati zatvarati postojeće kunske račune i otvarati račune u euru jer će postojeći računi u kuni na dan uvođenja eura postati računi u euru. Jedina promjena bit će to što se devizni račun u euru više neće smatrati deviznim računom, nego tekućim računom u domaćoj valuti (s obzirom na to da će euro postati službena valuta u RH). Takav račun moći će se koristiti za transakcije u euru s fizičkim i pravnim osobama u zemlji i inozemstvu.
Oni koji vole spremati novac u čarapu, a najčešće je riječ o umirovljenicima, trebaju biti na oprezu. Naime, na transakcije više od 105.000 kuna, pa čak i na nekoliko transakcija iste osobe koje prelaze navedeni iznos, banke, FINA i Hrvatska pošta će od osobe zatražiti potrebne podatke za provedbu dubinske analize sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Osim toga, za iznose veće od 200.000 kuna ide prijava Uredu za sprječavanje pranja novca.
Ne treba zaboraviti da će pod posebnom kontrolom biti i manji iznosi. Tako će mjenjačke ustanove morati provjeriti identitet svake osobe koja će mijenjati 15 ili više tisuća kuna za eure. Primatelji plaćanja za vrijeme od 1. do 15. siječnja, kad će na snazi biti obje valute, neće smjeti primiti više od 50 kovanica kune.
Krediti, depoziti, mirovine
Krediti u kunama postat će s 1. siječnjom krediti u eurima, dok se već otvoreni krediti u eurima nastavljaju i dalje pod istim uvjetima. Kreditima s fiksnom kamatnom stopom se ništa neće mijenjati, dok će se na kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, umjesto kunskih primjenjivati eurski parametri promjene kamata. Ako, kojim slučajem, eurski parametar koji će se primjenjivati umjesto kunskog bude viši, banke su dužne odreći se dijela marže koji pokriva tu razliku. To je osobito važno za građane koji će otplaćivati svoje kredite do 70. godine života. Depoziti će se konvertirati automatizmom bez naknade po već spomenutom fiksnom tečaju konverzije.
Što se tiče isplata mirovina, sve će ostati isto, osim iznosa koji će iz kune po fiksnom tečaju biti preračunat u eure. HZMO je već započeo s dvojnim iskazom mirovina. Isto će biti i s isplatama mirovina putem mirovinskih osiguravajućih društava. MIREX-i će ostati isti, jer oni nisu vezani uz valute, što je bitno klijentima koji štede u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Kod članova obveznih mirovinskih fondova, uvođenje eura neće utjecati na stanje novčane vrijednosti imovine na njihovim računima.
– Svi će klijenti biti obavješteni putem dvije obavijesti. Prva općenita obavijest, najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura, sadržavat će informaciju o postupku i uvjetima preračunavanja koja je značajna za pojedinu kategoriju članova ili klijenata te će ista biti dostupna putem internetske stranice društva i objavljena u javnim glasilima. Putem druge, individualne obavijesti, najkasnije 30 dana nakon uvođenja eura, klijenti će osobno zaprimiti informacije o stanju po individualnim ugovorima.
Povratna naknada za plastičnu ambalažu
Promjena neće biti niti u prikupljanju ambalaže s oznakom povratne naknade. Doduše, promijenit će se povratna naknada, koja više neće iznositi 50 lipa po boci, nego – sedam centi. Uskoro bi se na povratnoj ambalaži trebale pojaviti i nove oznake, no u trgovinama i drugim mjestima za sakupljanje će se primati i ambalaža sa starim oznakama.
