Veliki petak kao simbol tuge vjernika: Evo zašto se posti baš na dan Isusove muke
Veliki petak, uz Veliki četvrtak i Veliku subotu, čini Vazmeno trodnevlje. U tom kontekstu je važan Veliki petak jer se na taj dan vjernici se prisjećaju Isusove muke i smrti. Ono prethodi najvažnijem kršćanskom blagdanu, Uskrsu, kada vjernici slave uskrsnuće Isusa Krista. Inače, na Veliki petak crkvena zvona se ne čuju, a Katolička Crkva brani slavlje misne žrtve.
Križ | Foto: Unsplash / Aaron Burden
Uskrs je najvažniji kršćanski blagdan jer je Isus Krist pobijedio smrt, no prije njega, nekoliko je spomendana. Riječ je o Velikom četvrtku, Velikom petku i Velikoj suboti koji zajedno tvore Vazmeno trodnevlje. Veliki petak je jedan od njih i na taj dan vjernici se prisjećaju Isusove muke i smrti.
Upravo zbog toga, Veliki petak je jedini dan kada se brani slavlje svetih misnih otajstava. Razlog se krije u tome što je sveta misa nekrvna žrtva Isusa Krista. S obzirom na to da je na Veliki petak Isus Krist bio žrtvovan na križu kako bi otkupio grijehe mnogih, Katolička Crkva taj dan brani slavlje misne žrtve.
Evo zašto postimo na Veliki petak
Budući da je Isus Krist otkupio grijehe čovječanstva, simbol pokore i skromnosti zbog njegove patnje se obilježava, između ostalog, postom i nemrsom. I ne samo da je post oblik kajanja zbog grijeha, već je i duhovna priprema za proslavu Uskrsa.
Inače, samo za Veliki petak su obvezni post i nemrs obvezni za sve osobe od 18 do 60 godina. Za razliku od Velikog petka, za Badnjak se, kao i svaki petak, preporučuje izbjegavanje mesa, ali nije obvezno. Riječ je o jedinom danu kada crkvena zvona ne zvone i ne služi se misno slavlje.
Post i nemrs na Veliki petak
Budući da je post obvezan na Veliki petak i za sve osobe od 18 do 60 godina, nemrs je obvezan za sve vjernike starije od 14 godina. Potrebno je razlikovati ta dva pojma jer se pod postom smatra suzdržavanje od hrane i pića, dok nemrs predstavlja hranu bez ikakvog udjela mesa u njoj za taj dan.
Iznimka su riba i morski plodovi koji se u brojnim katoličkim zemljama ne smatraju mesom pa mnogi od njih odabiru jesti i na Veliki petak. Na današnji dan vjernici bi trebali jesti skromnu hranu.
Trajanje Velikog petka ovisi o određenim običajima u kršćanskoj zajednici. Jedni smatraju da Veliki petak traje od ponoći pa sve do ponoći na Veliku subotu, dok drugi drže da se smije jesti nakon zalaska sunca, točnije rečeno, pojavljivanjem zvijezda na nebu.
Katolički običaji na Veliki petak
Kako bi molili Križni put, vjernici se najčešće okupljaju u crkvama u prijepodnevnim satima, kada je Isus predao svoj život nakon razapinjanja. Najčešće obredi na Veliki petak počinju u tišini i bez pjesme.
Na Veliki petak, na oltaru nema križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, kao svojevrsnih simbola Isusove ogoljenosti. Isto tako, svega navedenog nema na oltaru kako bi se prikazala žalost, tišina, tuga i povučenost zbog smrti Isusa Krista.
Na taj dan Isus Krist je žrtvovan te je svojom mukom i životom otkupio grijehe čovječanstva. Tim povodom svećenici koji vode obrede na Veliki petak su odjeveni u crveno, boju koja simbolizira mučeničku smrt.
