Velike ambicije, ali i problemi: Ovo je povijest nekadašnjeg Jugovinila
Da bi Jugovinil počeo s radom, napravljena je infrastruktura isključivo za potrebe tvrtke, od vodovoda, termoelektrana, željezničkih kolosijeka, pa sve do cesta i lučke obale. Stvaranje tvrtke podržala je i tadašnja Vlada FNRJ, a sve kako bi se postavili temelji proizvodnje i primjene PVC-a na jugoslavenskom tlu. Iako uspješna, tvrtka je 2001. godine zauvijek zatvorena.
U samom srcu Kaštel Sućurca, 1947. godine, rođen je industrijski gigant koji će obilježiti jugoslavensku industriju plastičnih masa i kemijskih proizvoda – Jugovinil. S velikim ambicijama i podrškom tadašnje Vlade FNRJ-a, cilj je bio jasan: postaviti temelje proizvodnje i primjene poli(vinil-klorida) (PVC) na jugoslavenskom tlu. Jugovinil je službeno počeo s radom 1949., nakon što je napravljena infrastruktura isključivo za potrebe tvrtke – od vodovoda, termoelektrane, željezničkih kolosijeka, pa sve do cesta i lučke obale.
Jedan od industrijskih lidera
Projekt industrijskog kompleksa, koji je inače izrađen u novoosnovanom Arhitektonskom projektnom zavodu iz Zagreba na čijem je čelu bio Stjepan Gomboš, bio je samo početak. Prve godine rada, Jugovinil je poslao dio svojih radnika na obuku u druge tvrtke kako bi usvojili najbolje prakse u prerađivačkim postupcima. Zahvaljujući tom duhu obrazovanja i unaprjeđenja, 1950. osnovana je trogodišnja škola učenika u privredi, a cijela tvrtka je bila i među inicijatorima osnivanja Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu 1960. godine. kako piše Hrvatska tehnička enciklopedija.
S proizvodnjom prvih količina emulzijskog PVC-a u prahu 1950. godine, Jugovinil je krenuo u osvajanje tržišta. Uspjeh svakako nije izostao, stoga se proizvodnja širila, a i asortiman se proširio na granulate, ploče, cijevi i mnoge druge prerađevine od PVC-a. Razdvajanjem dijela tvrtke, Jugovinil je dao doprinos osnivanju nekih novih poduzeća, kao što su Jugoplastika, Jadroplastika i drugi, potvrđujući svoju ulogu industrijskog lidera u bivšoj Jugoslaviji.
Zdravstveni rizici i stečaj
No, svaka lijepa priča ima i neke manje lijepe trenutke. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Jugovinil se suočio s izazovima vezanim uz zdravstvene rizike vinil-klorida, što je dovelo do značajne reorganizacije proizvodnje. Uvođenje novih tehnologija i prestanak proizvodnje vlastitog monomera bili su odgovor na sve strože ekološke i zdravstvene standarde. Jugovinil nije samo prilagodio svoju proizvodnju, već je i osigurao bolji životni standard svojih radnika, gradeći stotine stanova u Splitu i Kaštelima, omogućavajući potrebnu zdravstvenu rehabilitaciju.
Ipak, osamdesetih godina, financijske poteškoće i promjene na tržištu dovele su do postepenog pada. Tvrtka je 1990. godine ušla u stečaj, ali je proizvodnja obnovljena već sljedeće godine. Usprkos tome, promjena imena u Adriachem 1992. i razdvajanje poduzeća nisu uspjeli osigurati dugoročnu održivost.Prije konačnog zatvaranja proizvodnih pogona i likvidacije 2001. godine, tvrtka je još jednom promijenila ime u INA Vinil. Svi ti događaji označili su kraj ere Jugovinila koji je ostavio za sobom slojevitu povijest industrijskog uspona i na koncu – pada.