Vehovec: “Vidi se ogorčenost i agresivnost jedne generacije prema drugoj, to će ostaviti posljedice”
Hrvatski, pa i mnogi europski mirovinski sustavi, temelje se na međugeneracijskoj solidarnosti. Nepovoljni demografski trendovi, ponajviše starenje stanovništva, ali i pandemija covida-19 predstavljaju ozbiljnu prijetnju sustavu međugeneracijske solidarnosti koja se sve više očituje u diskriminaciji starijih osoba. Evo što na tu temu kaže nedavno umirovljena profesorica ekonomije Maja Vehovec.
Foto: Maja Vehovec | N1 screenshot
Na Facebook stranicama Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Mirovina.hr jučer ste mogli gledati zanimljivu raspravu o umirovljenicima i Europi. Raspravu je moderirao osnivač portala Mirovina.hr Marko Matijević, a gosti su bili umirovljena ekonomistica Maja Vehovec i stručnjak za mirovinske sustave s Ekonomskog instituta Danijel Nestić.
Razgovor možete pogledati OVDJE.
Maja Vehovec objasnila kako diskriminacija starijih hara zadnjih 60 godina
Maja Vehovec nam se zbog pandemije pridružila video pozivom iz Rijeke, a kazala je da je jedina pozitivna stvar koju je pandemija donijela snažniji pritisak na digitalno opismenjavanje starijeg stanovništva. Ipak, upozorila je da ta “digitalizacija” umirovljenika ne može odjednom zahvatiti sve, pa je diskriminacija i socijalna isključenost za mnoge starije osobe postala još teža.
Vehovec je ispričala kako se uopće pojavila diskriminacija starijih ljudi.
“Stariji su već godinama ugroženi jednom općom društvenom diskriminacijom, ona potiče još u ranim 60-im i 70-im godinama prošloga stoljeća kada je generacija baby boomera stasala. Bilo je jako puno mlađih ljudi na tržištu radne snage koji su onda htjeli na neki način izbiti starije ljude s pozicija u radnom odnosu. Tada je dosta krenula ta diskriminacija prema starijima”, objasnila je Vehovec.
Dodala je i da mi nemamo radnu kulturu koja bi premostila prirodni jaz između mlade i starije generacije.
“To se dosta treba promijeniti, naša budućnost u dinamičnoj intergeneracijskoj integraciji. Ako do toga ne dođe, mislim da će predrasude i stereotipi, a poslije toga i stigme i ageism, nastaviti ugrožavati ljudska prava starijih osoba”, kazala je Vehovec.
Vehovec je kazala da trenutačno 65+ populacija u ukupnom stanovništvu ima udio od 19 posto, a da će do 2060. godine njihov udio narasti na 32 posto.
Prefiks “mlad” povezuje se s pozitivnim, a “star” s negativnim
Vehovec nadalje objašnjava kako je diskriminacija starijih često suptilna, no da ju stariji ljudi mogu bolje osjetiti. Opisala je to na primjerima mladih ministara.
“Svaki puta kada jedan predsjednik Vlade kaže “postavio sam mlade ministre”. Što znači “mlade ministre”? Što znači “stari ministri”? Mladost ili starost ne znači puno, treba biti znanje, poštenje, puno toga kao kvalifikacija da netko bude ministar”, kazala je.
“Zaposlili smo mlađe ljude” je još jedna rečenica koja se može čuti u poslovnom svijetu, a Vehovec je podsjetila i na nedavni slučaj s javne televizije koja traži mlada lica pred kamerama, a starije radnike šalju u mirovinu.
“Sve pozitivno se obilježava s prefiksom “mladi”, a sve negativno kada imamo prefiks “stari”. To mladi i stari ne znači ništa, trebamo gledati na sadržaj. Ja sam i za mlade i za stare, ali ne na način stigmatiziranja da je sve mlado dobro, a sve staro loše. To jedno age-friendly društvo ne bi smjelo imati, a kako ćemo imati sve više starijih u društvu, trebamo itekako raditi na tome”, kazala je.
Pandemija narušila odnose među generacijama?
Vehovec je govorila i o jednom aspektu koronakrize koji baš nije problematiziran (ili dovoljno problematiziran u društvu). Naime, ona smatra kako je korona pomalo posvađala starijiu i mlađu generaciju.
“Osim onoga što znamo, moram istaknuti da je koronakriza napravila strašno velike podjele između starijih i mladih. To se vidi na društvenim mrežama. Svi imaju strah od epidemije, izražavamo ga na različite načine. Ima jako puno vrlo ružnih komentara koji izražavaju kako ništa nije važno i kako stariji ionako trebaju umrijeti, pa kada umru mladi će nastaviti živjeti.
To će ostaviti posljedice. Nećemo moći brzo razviti age-friendly društvo baš zbog ovih podjela. Imamo jako puno dubokih podjela, nerazumijevanja. Nekada nije bilo društvenih mreža, ali to se sada sve jako vidi. Vidi se ogorčenost i agresivnost jedne generacije protiv druge”, zaključila je Vehovec.
Cijelu raspravu pogledajte ovdje:
