Veće obiteljske mirovine: Pogledajte kakav model predlaže Sindikat umirovljenika!
Obiteljske mirovine bit će veće. Ako nemamo vlastitu mirovinu, nasljeđivat ćemo najmanje 80 posto, umjesto dosadašnjih 70 posto. No, upitan je dio koji će se nasljeđivati od pokojnoga partnera uz vlastitu mirovinu. Hrelja predlaže pravičan, a Sindikat umirovljenika socijalni model. Skala će svakako postojati, no pitanje je kriterija. Hoće li najveći dio nasljeđivati oni koji imaju najmanje ili oni koji su to u mirovinskom sustavu najviše zaslužili kroz staž i korištenje mirovine?
Foto: HSU i SUH ponovno na suprotnim stranama | Youtube screenshot
Hrvatski umirovljenici dobit će od 1. siječnja 2023. godine veće obiteljske mirovine. Postotak koji će moći nasljeđivati bit će povećan sa 70 na najmanje 80 posto, ako nemamo vlastitu mirovinu ili nam je takav udio partnerove isplativiji od naše. Još važnije, moći ćemo uz cijelu vlastitu naslijediti i dio mirovine pokojnoga supružnika. Koliki će taj postotak biti, još je uvijek nepoznanica.
Hrelja je govorio o 50 posto, možda i više, a slično predlažu Matica i Sindikat umirovljenika. No, pritom se vode posve drugačijim kriterijima. Jer, skala će sasvim sigurno postojati, što znači da će netko, primjerice, naslijediti 10, a netko 50 posto. Također, podići će se životna dob kao uvjet za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu.
Od nula do 50 posto mirovine uz vlastitu
Treći sastanak Radne skupine za preispitivanje modela obiteljske mirovine održan je jučer u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Sindikat i Matica umirovljenika iznijeli su svoje prijedloge koji su očito drugačiji, a možda za umirovljenike i povoljniji od Hreljinih.
Umirovljeničke udruge predlažu uvođenje modela po kojemu bi se uvelo sljedeće:
- povećanje dobi sa 50 na 55 godina uvjeta za obiteljsku mirovinu iza preminulog partnera/ice
- pravo izbora povoljnije mirovine između 80 posto iznosa mirovine preminulog partnera (umjesto sadašnjih 70%)
- ili zadržavanje vlastite mirovine uz dodavanje 10 do 50 posto mirovine preminulog partnera.
Pritom predlažu skalu isključivo prema socijalnom kriteriju, a ne prema ostvarenim godinama radnog staža, odnosno duljini korištenja mirovine. Dakle, princip MUH-a i SUH-a je slijedeći: Tko ima manju mirovinu, treba dobiti veći dio mirovine preminulog partnera, a što je mirovina veća, to je postotak nasljeđivanja niži.
Prijedlog SUH-a i MUH-a:
- ako zbroj mirovina preživjelog i umrlog partnera ne prelazi visinu od 1,5 prosječne mirovine, preživjeli dobiva 50 posto iznosa mirovine preminulog
- ako zbroj mirovina preživjelog i umrlog partnera je u rasponu od 1,5 do 2 prosječne mirovine, preživjeli dobiva 40 posto iznosa mirovine preminulog
- ako zbroj mirovina preživjelog i umrlog partnera je u rasponu od 2 do 2,5 prosječne mirovine, preživjeli dobiva 30 posto iznosa mirovine preminulog
- ako zbroj mirovina preživjelog i umrlog partnera je u rasponu od 2,5 do 3 prosječne mirovine, preživjeli dobiva 20 posto iznosa mirovine preminulog
- ako zbroj mirovina preživjelog i umrlog partnera je u rasponu od 3 do 4 prosječne mirovine, preživjeli dobiva 10 posto iznosa mirovine preminulog
- ako je zbroj veći od 4 prosječne mirovine, 0 posto
Primjerice, ako zbroj mirovina para iznosi manje od 3.871 kunu, što je jedna i pol prosječna mirovna (2.581 kunu) onda preživjeli partner dobiva pola mirovine pokojnoga uz cijelu vlastitu. S druge strane, ako njihove obje mirovine iznose više d 10.324 kune (četiri prosječne mirovine), preživjeli ne dobiva ništa od partnerove mirovine uz vlastitu.
Hrelja: “Nisam za lažnu solidarnost”
Nakon jučerašnjeg sastanka, danas se oglasio i HSU-ov Silvano Hrelja koji očito nije zadovoljan s prijedlozima Sindikata i Matice umirovljenika. On pak najavljuje pravičan, ali i za državu financijski podnošljiv novi model obiteljskih mirovina.
“Nisam za lažnu solidarnost, ni za ono što ne možemo, ali taj model moramo imati. Ljudi koji na prvu kritiziraju, a u prilici su biti savjetodavci Vladi – tu mislim na predsjednike Sindikata umirovljenika i Matice umirovljenika, čija je predsjednica magistrica socijalne skrbi. Pa što ne savjetuje Vladu, ako ima iskustvo i zna kako sustav funkcionira? Zašto Ministarstvo mora istrčavati s upitnim rješenjima? Ako te ne slušaju, daj ostavku. Preporučam im da traže rješenja, da ne kritiziraju onoga tko ih je postavio da budu savjetodavac” – kazao je danas Hrelja za N1 Televiziju.
