Veća ulaganja fondova povećala bi mirovine, no isplati li se ulagati u državne tvrtke?
Vlada želi veća ulaganja obaveznih mirovinskih fondova u državne tvrtke i njezine infrastrukturne projekte, što bi dovelo do većih prinosa OMF-ova, a samim time i većih mirovina. No, stručnjaci upozoravaju da država prvo mora napraviti reda u svojim poduzećima. Koliko bi takva ulaganja doista bila isplativa, pokazat će tek skupa analiza.
Foto: Unsplash
Veći prinosi obaveznih mirovinskih fondova (OMF) rezultirali bi većom mirovinom iz drugog mirovinskog stupa. Jedan od načina su veća ulaganja pa Vlada u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. do 2026. godine predlaže „snažnije uključivanje mirovinskih fondova u infrastrukturne projekte te veća ulaganja u poduzeća u vlasništvu Hrvatske“.
Država treba maknuti prste iz poslovanja “svojih” tvrtki
S tim će ciljem neovisni stručnjaci izraditi stručnu studiju o isplativosti ulaganja OMF-ova u tvrtke u vlasništvu Hrvatske u kojima je pokrenuta ili planirana privatizacija. Ta studija predstavlja „znatan trošak mjere“ koji je za sve aktivnosti vezane uz mirovinski sustav u Planu oporavka
procijenjen na 22,66 milijuna kuna. Početkom 2024. godine Vlada bi trebala dobiti kompletan uvid u isplativost ulaganja OMF-ova.
Marijana Bađun s Instituta za javne financije ističe kako se nada da Vlada ima u vidu analizu korporativnog upravljanja u državnim poduzećima koju je naručila od OECD-a i objavljena je u lipnju 2021. godine. Naime, OECD-ovi zaključci i preporuke iz ove analize ne ulijevaju optimizam. Osim brojnih nedostataka u regulatornom okviru, problema s vlasničkom
strukturom, nejasnoćama u vezi s opsegom tržišnih i netržišnih ciljeva, temeljni je nedostatak ograničena uloga nadzornih odbora koji nisu neovisni niti su odgovorni za korporativni nadzor.
Analiza pokazuje da u praksi brojna poduzeća u državnom vlasništvu funkcioniraju kao produžetak nadležnih ministarstava ili djeluju prema diskrecijskim odlukama uprave (čije predstavnike imenuje država, a ne nadzorni odbor). Stoga su to problemi koje je potrebno riješiti prije početka ulaganja OMF-ova.
Također, OMF-ovi već sada mogu ulagati u infrastrukturne projekte na području Hrvatske, ali preduvjet je da Vlada odredi projekt kao infrastrukturni, što dosad nije učinjeno.
“Nema rasta mirovina bez kvalitetnijih ulaganja”
Predsjednik Udruge članova obaveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, Andrej Grubišić za N1 je objasnio zašto se njegova udruga zalaže za liberalizaciju ulaganja mirovinskih fondova.
“75 od 100 kuna vašeg ulaganja odlazi u protočni bojler prvog stupa, za sadašnje umirovljenike. Sljedećih 15 kuna je uloženo u obveznice RH, nema ekonomista koji će podržati takvu izloženost jednom izdavatelju. Nema rasta mirovina bez kvalitetnijih ulaganja” – istaknuo je Grubišić.
Većinu imovine mirovinskih fondova, koja je već veća od 119 milijardi kuna, sada čine državne obveznice. Udio domaćih državnih obveznica u neto imovini u lipnju ove godine bio je 58,8 posto, inozemnih državnih obveznica 3,1 posto, a udio domaćih korporativnih obveznica 1,4 posto.
