Već od idućih izbora: Vladajući potvrdili da kreću u izmjenu izbornih jedinica
Ustavni sud još je 2010. godine saboru podnio Izvješće o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim jedinicama, ali ni SDP-ova ni HDZ-ova vlada se do sada nisu htjela uhvatiti u koštac s tim preporukama. Popis stanovništva dodatno je produbio problem pa bi već do 2024. kada se očekuju redovni parlamentarni izbori glasati mogli u posve drugačijem sustavu.
Foto: Sabor.hr, Youtube screenshot
Prošlo je više od 10 godina otkada je Ustavni sud Saboru podnio Izvješće u kojem se problematizira izborni proces. Podsjetimo, prema sadašnjem modelu iz svake od deset izbornih jedinica biramo po 14 saborskih zastupnika. Kod donošenja takvog modela ideja vodilja bila je da u svakoj izbornoj jedinici živi podjednak broj građana, ali se iseljavanjem to promijenilo pa već desetak godina glas u slavonskim izbornim jedinicama vrijedi “više” nego glas u Dalmaciji. Ni Milanovićeva vlada ni prva vlada Andreja Plenkovića nisu se htjele pozabaviti ovim problemom, ali već na idućim parlamentarnim izborima trebali bi dobiti novi model, piše Jutarnji list. Iseljavanja su dodatno produbila dozvoljenih pet posto odstupanja broja birača iz izbornih jedinica pa se mora ići u reformu.
Kako je Branko Bačić (HDZ) potvrdio za Jutarnji, dvije su opcije na stolu – ili će se mijenjati Zakon o izbornim jedinicama ili Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.
“Jedno rješenje je promjena granica izbornih jedinica tako da odstupanje u broju birača ne bude veće od pet posto kako to propisuje zakon i u tom slučaju će se mijenjati Zakon o izbornim jedinicama. Drugo rješenje je da se u okviru postojećih izbornih jedinica mijenja broj zastupnika proporcionalno broju birača u pojedinoj izbornoj jedinici”, kazao je Bačić za Jutarnji list.
Sve bi trebalo biti spremno do ‘superizborne’ 2024. godine
Ministarstvo uprave je zaduženo za donošenje rješenja, a sve bi trebalo biti spremno do sljedećih parlamentarnih izbora 2024. godine. Inače, te godine ćemo imati i izbore za Europski parlament i predsjedničke izbore, ali izborne jedinice koriste se samo u parlamentarnim izborima.
Izgledno je kako će već na tim izborima Dalmatinci birati više saborskih zastupnika nego Slavonci. Izvanredni profesor s Fakulteta političkih znanosti Goran Čular smatra kako je jednostavnija opcija izmijeniti broj biranih zastupnika po izborno jedinici, jer prekrajanje izbornih granica uvlači priču o regionalnom preustroju države.
“Prekrajanje granica izbornih jedinica je proces koji je politički opterećeniji od drugog rješenja koje je po meni optimalno jer bi se oko njega lakše postigao konsenzus političkih stranaka. A to je da se ide u variranje broja mandata po izbornim jedinicama, ovisno o broju birača u svakoj od njih”, kazao je Čular za Jutarnji list.
Iznio je ideju kako temelj za određivanje broja mogućih osvojenih mandata bude popis stanovništva, ali se može uzeti i popis birača.
Prijedlog SDP-a: Šest izbornih jedinica bira različit broj zastupnika
SDP-ovci su pripremili i svoj prijedlog Zakona o izbornim jedinicama, oni više naginju u prekrajanje samih izbornih jedinica, donosi Jutarnji list. Umjesto sadašnjih deset, SDP-ov model predlaže šest, a Sabor bi i dalje birao 151 zastupnika.
Grad Zagreb bi postao jedna izborna jedinica i birao bi 28 saborskih zastupnika. Drugu izbornu jedinicu činilo bi pet sjevernih županija (Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka), a u njoj bi se birao 21 zastupnik. Treću izbornu jedinicu činili bi pet slavonskih županija i oni bi birali 24 zastupnika.
Četvrta izborna jedinica obuhvatila bi Zagrebačku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku i oni bi birali 20 zastupnika. Peta izborna jedinica obuhvatila bi Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku i oni bi birali 18 zastupnika. Šesta i posljednja obuhvatila bi četiri dalmatinske županije, a ona bi birala čak 29 saborskih zastupnika.
