Uzroci smrti: U Hrvatskoj čak 40% osoba premine od bolesti srca i krvnih žila
U Hrvatskoj je, prema zadnjim dostupnim podacima, preminulo 48.126 osoba u dobi od 65 i više godina. Isto tako, tijekom 2020. godine od kardiovaskularnih bolesti preminulo je čak 40% osoba, dok od tumora, 23% od ukupnog broja umrlih. No, postoji niz preporuka kojima se može smanjiti rizik od nastanka tih najsmrtonosnijih bolesti.
Uzroci smrti nekad i danas | Pexels
U usporedbi sa 1900. prosječni čovjek živi dulje. Iako se prosječni životni vijek produljio, porastao je broj umrlih od određenih bolesti koje prije 100 godina nisu bile toliko zastupljene. Radi se prije svega o bolestima srca i krvnih žila te karcinomima.
U Hrvatskoj čak 40% osoba preminulo od bolesti srca i krvnih žila
Prema Državnom zavodu za statistiku, očekivani životni vijek u Hrvatskoj je 78,6 godina što je manje od prosjeka Europske unije od 81,3 godine. Za usporedbu, neka istraživanja navode kako je od 15. pa sve do 18. stoljeća prosječni životni vijek osobe bio kratkih 40 godina. Unatoč napretku zdravstvenog sustava, povećanjem razine higijenskih uvjeta kao i pristupa kvalitetnijoj prehrani, bolesti modernog doba su u porastu.
Kardiovaskularne bolesti prednjače među stanovništvom Hrvatske. Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljenom 2021. godine, najviše osoba u Hrvatskoj u prethodnoj godini umrlo je od kardiovaskularnih bolesti, čak 40% od ukupnog broja preminulih, te od novotvorina, točnije, karcinoma 23,7% osoba. Na prvom mjestu uzroka smrti među oba spola i dalje su bolesti krvožilnog sustava od kojih su sveukupno umrle 22.817 osobe što čini stopu od 563,7% na 100 tisuća stanovnika, kako navodi DZS. Uz ostale bolesti, od endokrinih bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma preminulo je 8,3% osoba. Prema istim podacima, najviše osoba preminulo je u dobi iznad 65 godina i više, točnije 84, 4%.
Struktura uzroka smrti za 2020. | Ilustracija: Alberta Požgaj
Prije se umiralo od tuberkuloze, danas od kardiovaskularnih bolesti
Uzroci zbog kojih su ljudi umirali prije stotinjak godina i uzroci danas dosta se razlikuju. Časopis New England Journal of Medicine, navodi kako su početkom 20. stoljeća vladale bolesti poput tuberkuloze, gonoreje i sifilisa. Dalje se navodi kako se u široj zajednici, uz pojavu te tri glavne bolesti, znala pojaviti difterija koja je najčešće bila pogubna za djecu do 6. godine te upala pluća i tifus od kojih su umirali nerijetko stariji pripadnici populacije.
Prema istom časopisu, vodeću ulogu u smrtnosti starijih osoba danas imaju kardiovaskularne bolesti te novotvorine, odnosno, karcinomi. Sjedilački način života, loša i neuravnotežena prehrana, konzumiranje alkohola te duhana, kao i nepostojeća tjelesna aktivnost podupiru podatke o sve većoj zastupljenosti bolesti srca i rasprostranjenosti karcinoma među stanovništvom svijeta.
Stručnjaci su također izrazili svoju zabrinutost činjenicom da životni vijek koji je tijekom godina imao tendenciju kontinuiranog produljenja, dolazi pod veliki upitnik. Upravo zbog sve veće rasprostranjenosti bolesti 21. stoljeća znanstvenici ističu kako postoji mogućnost da se, prosječni životni vijek čije produljenje je zasad zastalo, u budućnosti čak i skrati.
Jedite zdravo i redovito mjerite krvni tlak
Sjedilački način života doprinosi razvoju čimbenika rizika koji su posljedično povezani s razvojem kardiovaskularnih bolesti. Na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nude nekoliko rješenja kako smanjiti te rizike. Savjeti uključuju umjerenu tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu kojom će se regulirati i održavati poželjna tjelesna težina. Isto tako, prestanak pušenja se preporuča kao i redovito mjerenje krvnog tlaka i razine kolesterola te glukoze u krvi.
