Uvodi se Nacionalni dan palijativne skrbi: Konačno je izrađen i plan do 2028. godine
Nacionalni dan palijativne skrbi u Hrvatskoj obilježavat će se svake godine 11. svibnja. To je samo dio plana razvoja palijativne skrbi za koju Hrvatska trenutno nema ni razvojni program. Da je on izrađen te će biti donesen početkom 2024. godine potvrdili su iz Ministarstva zdravstva. U planu je povećanje mobilnih timova, broja kreveta i koordinatora, no realne potrebe su puno veće. Palijativni pacijenti i njihove obitelji trebaju se upoznati sa svojim pravima, a mora ih se maknuti s akutnih bolničkih odjela te im osigurati 24-satnu dostupnost službi kod kuće.
Foto: Pixabay
Nacionalni dan palijativne skrbi u Hrvatskoj obilježavat će se svake godine 11. svibnja, odlučio je danas Sabor. Time bi se ukazivalo na važnost uspostave i održivosti sustava palijativne skrbi, kojim će se unaprijediti kvaliteta života pacijenata suočenih s uznapredovalom neizlječivom bolešću, ali i kvaliteta života njihovih obitelji. Kako izgleda jedan dan na odjelu palijativne skrbe smo pisali u ovom tekstu.
Samo dva hospicija i 363 kreveta u bolnicama
– Velik broj bolesnika u sustav palijativne skrbi ulazi prekasno, kada je bolest već u poodmakloj fazi pa su kasno uključeni u pružanje podrške i skrbi. Potrebe palijativnih bolesnika treba prepoznati ranije i uključiti ih u sustav skrbi, za što je potreban multidisciplinaran pristup zbrinjavanja njihovih fizičkih, socijalnih, psiholoških i duhovnih potreba, rekla je predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, Renata Sabljar Dračevac (SDP).
Proglašenje Nacionalnog dana palijativne skrbi samo je jedan od segmenata, uz koji treba provesti standardizaciju programa edukacije palijativne skrbi zdravstvenih stručnjaka i volontera, zatim specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara te širenje palijativnog mobilnog tima, uz veću dostupnost kroz drugu smjenu rada, naglasila je Dračevac.
Uz samo dva hospicija u Rijeci i Splitu, nema dovoljno palijativnih kreveta u bolnicama, svega 363, pa su pacijenti često raspršeni po akutnim odjelima što im ne omogućava dostojanstveno umiranje uz podršku članova obitelji. Hrvatska nema ni Nacionalni program razvoja palijativne skrbi do 2028. godine, jer je onaj posljednji istekao još 2020. godine.
Plan razvoja palijativne skrbi do 2028. je izrađen
Da je plan konačno izrađen potvrdio je državni tajnik pri Ministarstvu zdravstva, Tomislav Dulibić.
– Plan razvoja je izrađen i ići će u savjetovanje te početkom 2024. godine će biti i donesen. Planirano je povećanje broja palijativnih kreveta u bolnicama za 30 posto, kao i povećanje mobilnih timova, njih 42 te 47 koordinatora, uz više od tisuću kreveta, rekao je Dulibić.
Da 28 palijativnih pacijenata umre kod kuće, a ostali u bolnicama i domovima, upozorila je SDP-ova saborska zastupnica, liječnica Andreja Marić. Dračevac je rekla kako pomaka ipak ima pa su tako u lipnju ugovoreni palijativni timovi u nešto većem broju. Potrebna su 52, a trenutno ih je 40, a ugovoreni su i koordinatori timova palijativne skrbi. Ipak, najveći problem je što građani nisu svjesni da imaju pravo na palijativnu skrb niti znaju što je ona.
– Što osoba ranije uđe u skrb, lakše će se nositi s bolešću i razviti manje komplikacije bolesti i time će takav pacijent biti jeftiniji za sustav, ali i živjeti dulje, što je glavni cilj, a da to bude bez boli. Faza pred samu smrt umori članove obitelji i često tada naši pacijenti završe u hladnim bolničkim uvjetima na akutnim odjelima, a ne u palijativnoj skrbi, upozorila je Dračevac.
Palijativni bolesnici trebaju pomoć i vikendom
Da se moraju izraditi nacionalne smjernice za prepoznavanje palijativnih pacijenata upozorila je sa stajališta struke SDP-ova Andreja Marić, a što su zatražile i same bolnice koje se sada koriste europskim smjernicama.
– Jako je važno da HZZO ugovori u potpunosti palijativnu skrb, jer palijativni bolesnik je 24 sata u potrebi. Mobilni timovi rade od ponedjeljka do petka u redovno vrijeme, a što je vikendom? Takvi pacijenti trebaju pomoć i vikendom, a tada se zovu hitne službe i upućuje ih se u hitne bolničke odjele. Za palijativnu njegu kod kuće mora postojati podrška sustava. Takav bolesnik ima pravo na zdravstvenu njegu u kući, obilazak patronažne sestre, obilazak palijativnog tima i na lijekove, na pelene, podmetače i urinarne katetere. Dakle, vidimo da podrška sustava postoji, ali to nije dovoljno. Čekamo stoga donošenje novog plana nacionalnog razvoja palijativne skrbi, rekla je Marić.
