Usvojen prijedlog: U zagrebačkom proračunu bi se mogao naći novac za širenje domskih i palijativnih kapaciteta
Zagrebačka Gradska skupština usvojila je prijedlog SDP-a da se u proračunu za sljedeću godinu nađu i sredstva za proširivanje kapaciteta domova za starije osobe, ali i formiranje ustanova za palijativnu skrb. No, to neće riješiti problem s manjkom osoblja i njihovim niskim plaćama, na što su upozorili oporbeni zastupnici, iako su podržali prijedlog.
Proslava 44. rođendana Doma Maskimir i Dana obitelji
Nakon što je zagrebačka Gradska skupština izglasala prijedlog sanacije kratkoročnih dugova za šest domova za starije osobe, pala je još jedna odluka. Naime, Skupština je jednoglasno usvojila prijedlog zaključka gradske organizacije SDP-a o domovima za starije osobe i ustanovama za teško bolesne i umiruće osobe.
Tim prijedlogom se traži od gradonačelnika Tomislava Tomaševića da u gradski proračun za 2023. godinu uvrsti novčana sredstva za proširenje kapaciteta smještaja za starije osobe, bilo dogradnjom postojećih, izgradnjom novih domova ili zakupom odgovarajućih prostora koji će biti prenamijenjeni. Također, žele osigurati smještaj za teško bolesne i umiruće osobe osnivanjem dviju ustanova za palijativnu skrb, od kojih bi jedna bila u istočnom, a druga u zapadnom dijelu grada. Uz to, zahtijevaju da obje ustanove mogu na skrb primiti ukupno 100 osoba.
Kao argument, iz gradskog SDP-a su naveli podatke iz Popisa stanovništva, prema kojima u Zagrebu žive 158.703 osobe starije od 65 godina koje čine 20,6 posto ukupne populacije, što je porast od 3,3 posto u odnosu na popis iz 2011. Dodaju kako je starijih od 85 godina 10,4 posto od ukupnog broja starijih osoba, dok je stogodišnjaka po biračkim popisima iz 2021. bilo 400.
Slaba mreža palijativne skrbi
U 11 gradskih i 27 privatnih domova ukupno je na raspolaganju oko 6.300 mjesta, do čega je u gradskim domovima oko 3.800 mjesta. Time, smatraju, je povećana potreba za dodatnim smještajnim kapacitetima. Predsjednik Gradske skupštine, Joško Klisović je u obrazloženju ovog prijedloga naglasio i da su liste čekanja za mjesto u domu toliko duge da neki čekaju i po deset godina.
S druge strane, ističu kako Grad Zagreb nema adekvatno rješenje za sve veći broj zahtjeva za palijativnom skrbi. U dokumentu je istaknuto da ne postoji čvrsto strukturirana mreža palijativne skrbi niti podrške članovima obitelji oboljelih. Dodaju i kako nema hospicija koji bi pružao palijativnu skrb, što je i predviđeno Nacionalnim programom razvoja palijativne skrbi od 2017. do 2020. Trenutno se palijativna skrb pruža samo u psihijatrijskim bolnicama Vrapče i Sveti Ivan (Jankomir) te u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti. Uz to, dodaju iz SDP-a, Zagreb je specifičan, jer se u bolnicama liječi svega 49 posto Zagrepčana, dok su ostali pacijenti iz drugih krajeva Hrvatske.
Nisu riješeni drugi problemi
Zastupnik iz redova Domovinskog pokreta, Slaven Dobrović pohvalio je tu inicijativu, ali i upozorio da je ona već mogla biti djelomično i provedena. Kao primjer naveo je zgradu Doma za starije osobe u Markuševcu koja već godinu dana zjapi prazna, o čemu smo nedugo pisali.
Iz kluba Nove ljevice ističu da im je cilj širenje deinstitucionalizacije skrbi za starije osobe u vlasitim domovima, kao i u organiziranom smještaju, što bi bilo proširenje aktivnosti Gerontoloških sredstava. Zastupnica Daniela Širinić je istaknula da Zagrebu nedostaju barem tri palijativna tima te da nije ugovoren niti maksimalan broj palijativnih kreveta (81). Dodala je da se broj kreveta u palijativi može povećati za još 17. Dodala je da nije cilj gradnja novih zgradnja, već izgradnja sustava i edukacija stručnjaka kako bi se palijativna skrb mogla pružati i u kući.
Nikola Vukobratović iz SDSS-a je upozorio da nedostaje interesa za dnevni boravak u domovima, ali i da nedostaje kapaciteta za skrb o osobama s demencijom. Zastupnik HSLS-a, Kristijan Jelić upozorio je, pak, kako nema dovoljno osoblja za skrb o starijim osobama niti u postojećim kapacitetima te da su oni potplaćeni s prosječnom plaćom za odgojitelje od 4.500 kuna. Čini se kako bi širenje kapaciteta domova, uz postojeća dugovanja, moglo, unatoč dobroj namjeri, uzrokovati još problema.
