Ustavni sud zaštitio invalidske mirovine ukidajući dijelove mirovinskog zakona
Ukidanjem zakonskih odredbi, Ustavni sud zaštitio je invalide rada onemogućujući Zavodu za mirovinsko da ubuduće bilo kada provede reviziju njihovih stečenih prava. No, čini se kako razloga za veselje zbog ovakve odluke najviše mogu imati oni s “lažnim” invalidskim mirovinama.
Foto: Pixabay
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) više neće moći bilo kada kontrolirati umirovljene invalide rada, odnosno provoditi reviziju njihovih stečenih prava te naknadno utvrđivati činjenice dobivenih rješenja o smanjenom, djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti i tjelesnim oštećenjima. Tako je odlučio Ustavni sud koji je na temelju prijedloga pokrenuo postupak ocjene ustavnosti te osporio zakonske odredbe ukinuvši tri članka Zakona o mirovinskom osiguranju.
Riječ je o članku 103. koji kaže da HZMO provjerava sve činjenice koje utječu na ostvarivanje, korištenje, gubitak i ponovno utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje. Zatim, ukida se članak 126.a prema kojem nadležno ministarstvo može obavljati kontrolni pregled tijekom korištenja prava, pri čemu na temelju nalaza vještaka Zavod donosi rješenje, a isplata invalidske mirovine ili dodatka se obustavlja ako se osoba ne odazove pregledu iz neopravdanih razloga. Također, odluka obuhvaća i peti stavak 129. članka koji definira da vještaci koji su donijeli nalaz i mišljenje ne mogu obavljati reviziju rješenja. Ukinute zakonske odredbe prestaju važiti od 15. srpnja ove godine.
Nejednak položaj u odnosu na ostale
„Sporne odredbe dovode u pitanje načelo zaštite stečenih prava, a iste nisu ni u suglasnosti s navedenim odredbama Ustava Republike Hrvatske, jer ZUP-om, sustavnim procesnim zakonom u upravnom postupku, nije uređena mogućnost da se pravomoćna javnopravna odluka može poništiti, ukinuti ili izmijeniti iz razloga navedenih u članku 103. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguraju“ – iznijeli su podnositelji prijedloga za procjenu ustavnosti.
Također, spornim se pokazalo što se obnova postupka mogla pokrenuti bez postavljenog vremenskog ograničenja, odnosno roka ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave i lažnog iskaza svjedoka, odnosno vještaka ili je posljedica kakvog kaznenog djela. Time se u potpunosti, smatraju predlagatelji, narušava sama srž načela pravomoćnosti. Prigovaraju kako za reviziju stečenih prava u Ustavu nema uporišta. Isto tako, zadiranjem u stečena prava ostvarena prema općim, a ne i posebnim propisima, zakonodavac stavlja korisnike u nejednak položaj u odnosu na druge korisnike koji su pravo na invalidsku mirovinu ostvarili prema posebnim propisima.
Predlagatelji zaključuju da se revizija stečenih prava samo pojedinih korisnika protivi ustavnom načelu jednakosti svih pred zakonom. Zakonodavac je pritom izbjegao zakonom propisanu proceduru, a ta je da se u slučaju revizije stečenih prava o tome ima donijeti poseban zakon. Navodi se i da je jamčenje ostvarenja prava izraz načela pravne sigurnosti i temelj demokratskog pravnog poretka.
Želja je bila spriječiti zloporabe
“Ukoliko zakonodavac ne predvidi vremenski okvir, već omogući stavljanje upravnih akata izvan snage u svako doba, u potpunosti narušava samu srž načela pravomoćnosti, a upravo je to učinio zakonodavac omogućivši ispitivanje svih činjenica koje utječu na ostvarivanje, korištenje, gubitak i ponovno određivanje prava na mirovinsko osiguranje bez ikakvog vremenskog ograničenja” – smatra Ustavni sud koji je ocijenio da sporne odredbe treba preispitati zbog poštovanja stečenih prava kao načela pravne sigurnosti.
O svemu se tražilo i očitovanje nadležnog ministarstva.
„Izvanrednim kontrolnim pregledom želi se onemogućiti korištenje prava na temelju nevjerodostojne medicinske dokumentacije i spriječiti zloporaba u ostvarivanju prava eventualno stečenog na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja o činjenici invalidnosti ili tjelesnog oštećenja na temelju nevjerodostojne dokumentacije” – očitovali su se iz Ministarstva rada i socijalne skrbi, smatrajući kako kontrola nije u suprotnosti s načelom jednakosti zato što svi korisnici mirovine prema navedenom zakonu podliježu reviziji.
Ipak, treba reći kako se mirovina ne ostvaruje samo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, nego i prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, prema kojima je u invalidskoj mirovini 55.875 branitelja, a tu je još 8.485 djelatnih vojnih osoba, dok invalidsku mirovinu prema ZOMO-u prima 125.076 osoba.
Dokazane manipulacije
Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko i Davorin Mlakar izuzeli su se iz odlučivanja o prijedlogu ocjene ustavnosti kao saborski zastupnici koji su sudjelovali u donošenju Zakona, a dvoje sudaca, među ukupno njih deset, bilo je protiv ovakve odluke. Ustavni suci Miroslav Šumanović i Branko Brkić svoje su viđenje suprotno većini iznijeli u izdvojenom mišljenju.
“Imajući u vidu da su ne samo moguće, nego su i empirijski dokazane manipulacije relevantnom dokumentacijom kako od strane podnositelja tako i od strane nadležnih tijela i struktura unutar procedure odlučivanja o navedenim pravima, to je prevladavajući razlog javnog interesa omogućiti središnjoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a da po službenoj dužnosti preispituje odluke pa makar one postale pravomoćne ili konačne u upravnom postupku”- mišljenja su Šumanović i Brkić.
Pojašnjavaju dalje kako u Hrvatskoj na svakog zaposlenika ima gotovo jedan umirovljenik i da je struktura radnog stanovništva u odnosu na umirovljeničku populaciju jedna od najnepovoljnijih u demokratski uređenim društvima, zbog čega je opravdano vjerovati da su takva masovna umirovljenja, posebice s aspekta invaliditeta, posljedica moguće zlouporabe. Smatraju, kako navode, da je apsurdno onemogućiti nadležna tijela da provode kontrolu takvih upravnih akata i nakon njihove konačnosti ili pravomoćnosti zbog tobožnje ugroze stečenih prava.
Po njihovom mišljenju, nema pozivanja na stečena prava ako su ona posljedica nezakonitosti, posebice ako je pravo na mirovinu stečeno na lažnoj izjavi, lažnoj ispravi ili lažnom dokazu. U tom je slučaju radi zaštite javnog interesa nužno onemogućiti daljnje korištenje toga prava.
Nepravda i nepovjerenje u državu
“Takvo pravo – formalno stečeno pravomoćnim upravnim aktom, u biti se zasniva na manipulaciji i prijevari, pa svakom novom mjesečnom isplatom narušava pravni poredak, povjerenje u pravnu državu, a kod onih građana koji se uzdržavaju vlastitim radom i pritom od svoje zarade izdvajaju za one koji su na nedopušten način stekli tobožnje pravo na mirovinu, svaki put nanovo izaziva osjećaj nepravde i nepovjerenje u pravo i državu, stvara osjećaj da nepravo dominira iznad prava” – dodaje u odluci Ustavnog suda, objavljenoj 23. veljače u Narodnim novinama, ovaj pravni dvojac.
Lažne invalidske mirovine, smatraju Šumanović i Brkić, omogućuju radno sposobnom stanovništvu da živi bez rada, na teret onih koji rade, a ove potonje stavlja u svojevrsni »ropski« položaj jer su dužni uzdržavati kao invalide one koji može biti »pucaju od snage«.
“Interesi opće pravde nalažu dužnost tijela s javnopravnim ovlastima da otklone nezakonito stečena prava na mirovine bez propisivanja rokova u kojima se to može poduzeti, jer nezakonito stečena mirovinska prava tajno narušavaju javnopravni poredak, načelo pravednosti, povjerenje u državu, ali i nameću nesrazmjeran teret radno sposobnom stanovništvu da bez ikakve valjane osnove doživotno uzdržavaju one koji imaju sposobnost i mogućnost uzdržavati sve vlastitim radom” – nastavljaju.
Onaj koji je stekao pravo na mirovinu znajući da koristi lažne isprave, lažno vještačenje ili korumpiranost nadležnih službi, zaključuju ustavni suci Šumanović i Brkić, nema ustavnopravno prihvatljiv razlog pozivati se na stečena prava, a niti na legitimno očekivanje da kontrola stjecanja navedenih prava uopće neće uslijediti, jer svaka nova mjesečna isplata njegove mirovine ili donošenje rješenja o povećanju ili usklađenju mirovina predstavlja novu objektivnu nepravdu i narušava harmoniju pravnog poretka u civilizacijski uređenoj državi.
A čitava stvar bit će riješena na način da će se izmjenama zakona propisati rokovi u kojima se mogu preispitati stečena prava.
