Upoznajte Toru: Živjela je prije 800 godina u Norveškoj, a danas nam pokazuje kakav je život bio tada
Norveški su arheolozi prema obilježjima kostura iz Trondheima stvorili lik Tore. Ona je živjela prije 800 godina te je unatoč zdravstvenim problemima doživjela 65 godina. Njen lik služi kako bi današnje generacije shvatile da su ljudi u srednjem vijeku bili u mnogočemu slični nama.
Starija žena s fotografije zove se Tora. Iako izgleda vrlo “živo”, ona je zapravo živjela prije 800 godina. Riječ je, naime, o trodimenzionalnom modelu, u prirodnoj veličini, nastalom prema podacima i obilježjima njenog kostura pronađenog u Trondheimu. Torin lik izložen je u Sveučilišnom muzeju Norveškog sveučilišta za znanost i tehnologiju (NTNU). Ime je dobila nakon javne ankete na televiziji NRK.
– Znamo da je pokopana na crkvenom groblju u blizini ulice u kojoj su živjeli trgovci. To znači da vjerojatno potječe iz obitelji trgovaca. Budući da je doživjela 65 godina, što je mnogo za to razdoblje, vjerujemo da je živjela donekle kvalitetnim životom, istaknula je za Livescience arheologinja Ellen Grav.
Detalji Torina života
Tora je, naime, živjela oko 1200. godine. Za današnje vrijeme vjerojatno izgleda i starije, ali ipak treba znati kako su ljudi u srednjem vijeku, naročito na negostoljubivim područjima poput hladnog sjevera Europe, živjeli puno kraće nego danas.
Na njenim se posmrtnim ostacima vide brojni tragovi bolesti. Ispali su joj donji zubi, a kralježnica joj je deformirana, zbog čega arheolozi zaključuju da je naporno radila i neko dulje vrijeme hodala pogrbljena.
Uložen ogroman trud
U stvaranju njenog lika, znanstvenici se nisu koristili rentgenskim zrakama ili CT-om, što su uobičajene metode snimanja karakteristika kostura prilikom rekonstrukcije lica. Umjesto toga, proučavali su karakteristike Torina kostura koje je uobličio danski filmski rekviziter i majstor šminke, Thomas Foldberg. Njenu odjeću i štap rekonstruirali su pomoću ranijih nalaza i poznatih tehnika tkanja, koji odgovaraju vremenu u kojem je živjela i lokaciji na kojoj je njen kostur pronađen.
– Što se tiče Torina prijateljskog izraza, bilo nam je vrlo važno pružiti publici osjećaj tople dobrodošlice, kako bismo ih bolje povezali sa srednjovjekovnim čovjekom. Ljudi uvijek misle da je srednjovjekovno doba bilo mračno i teško, ali bilo je i radosti i sreće, ljudi su se voljeli, a neki su čak živjeli dug život. Torin život je bio težak, ali sigurno je imala i dobrih razdoblja. Nadamo se da će posjetitelji naučiti da su tadašnji ljudi izgledali poput nas, imali osjećaje poput nas i da su – bili ljudi poput nas, zaključila je arheologinja Grav.
https://www.facebook.com/NTNUVitenskapsmuseet/videos/821834202342181/?__tn__=%2CO-R