Unatoč kraju sezone, sve više umirovljenika radi, a posebno u jednoj djelatnosti
Umirovljenika zaposlenih u djelatnostima usko vezanima za turizam u rujnu je 344 manje. Ipak, unatoč kraju turističke sezone ukupna brojka zaposlenih na četiri sata uz mirovinu raste. Mali rast bilježi većina ostalih djelatnosti, a najviše obrazovanje zbog početka nove školske, odnosno akademske godine. Ukupno je više od 32.700 umirovljenika koji rade pola radnog vremena, uz još 365 onih na puno radno vrijeme.
Na pola radnog vremena radilo je 32.708 umirovljenika, odnosno 59 više nego u kolovozu. Rast je neznatan, ali ipak značajan uzmemo li u obzir da je završila turistička sezona. Naime, samo u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane u rujnu smo izgubili 344 zaposlena umirovljenika. Država uskoro planira omogućiti svim umirovljenicima rad u punom radnom vremenu. Tu opciju trenutno koristi 365 građana umirovljenih prema posebnim propisima, o čemu smo pisali ovdje.
Sve više ‘sijedih’ stručnjaka i znanstvenika
Unatoč tome, broj zaposlenih raste pa je jasno da potreba za radnicima nije više usko vezana samo uz turizam. Kako u rujnu počinje nova školska, odnosno akademska godina, više je zaposlenih u obrazovanju, uz porast sa 611 na 795 umirovljenika. Rezultat je to i zakonskih izmjena prema kojima nastavnici mogu nastaviti raditi i nakon 65. godine, o čemu smo pisali ovdje.
Zapošljavanje umirovljenika pojačano je i u zdravstvu koje okuplja 1.899 umirovljenika, što je oko 50 više nego u kolovozu. Trenutno u mirovini radi 681 liječnik, a taj se trend također povećava zbog nedostatka doktora u ordinacijama i bolnicama.
Mali pad bilježi trgovina kao najveća branša koja okuplja oko 5.500 umirovljenika, pri čemu 16 manje nego u kolovozu, što je također odraz kraja sezone. Među umirovljenicima aktivnima na tržištu rada sve je više stručnjaka i znanstvenika pa tako radi njih 4.128. Blagi rast zapošljavanja u rujnu je i u prerađivačkoj industriji u kojoj radi 4.137 korisnika mirovina, kao i građevini s 3.387 umirovljenih radnika te prijevozu i skladištenju s 2.870 zaposlenih.
Skoro trećina svih zaposlenih u Zagrebu
Dakle, gubitak od oko tristotinjak radnika u turizmu nadomješten je u rujnu pojačanim zapošljavanjem po nekoliko desetaka umirovljenika u većini ostalih djelatnosti, a prije svega u školstvu za čak 184 zaposlena više. Rad u mirovini i dalje je većinom rezerviran za muškarce, u odnosu na koje je uz mirovinu na pola radnog vremena zaposlena tek trećina žena.
Gotovo trećina svih zaposlenih radi u Gradu Zagrebu, njih gotovo 10.000, a rad u mirovini popularan je i u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Zagrebačkoj županiji. Najmanje se u mirovini pak radi u Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, a slijede ih Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska.
Na stranici HZZ-a za zapošljavanje umirovljenika poslova je trenutno manje nego u kolovozu i rujnu. Ipak, ono što je konstanta jest da nedostaje prodavača pa su poslodavci spremni zaposliti i umirovljenike. Oglasa za rad u trgovini je 144, a nakon toga najviše se traže čistači i zaštitari. Traži se i 45 medicinskih sestara, odnosno tehničara i 25 vozača, dok je potreba za kuharima i konobarima smanjena u odnosu na ljetne mjesece.
Rad uz mirovinu sve je veći trend, uvjetovan prvenstveno malim primanjima i nedostatkom radnika. Radeći na pola radnog vremena, umirovljenici mogu ostvariti jednaka prava kao i ostali radnici. Tako imaju pravo i na godišnji odmor, čak i ako rade svega nekoliko mjeseci, o čemu više pročitajte ovdje.