UN-ov plan za starenje stanovništva: Više žena i starijih u svijetu rada!
Ujedinjeni narodi objavili su izvještaj u kojem apostrofiraju načine borbe protiv starenja stanovništva i demografskog sloma koji prijeti većini svijeta. Tvrde da nismo ekonomski dovoljno dobro pripremljeni za velike promjene, te već sada nude rješenja koja se mnogima neće svidjeti.
Ilustracija Foto: Pixabay
Čak i kada podatke prilagodimo duljem i zdravijem životu, prognoze UN-a o populacijskim kretanjima ukazuju da nas u narednom razdoblju čeka ubrzano starenje stanovništva koju u stopu prati ekonomska nepripremljenost na taj scenarij, piše lifesitenews.com.
Samo Afriku neće pogoditi val starenja u narednih nekoliko desetljeća, dok će se u ostatku svijeta broj starijih udvostručiti. No, Afrika će zbog velikog skoka nataliteta u zadnjih nekoliko godina doživjeti demografske probleme nešto kasnije od ostatka svijeta.
Do 2050. godine svaka šesta osoba na svijetu bit će starija od 65 godina, dok je danas u toj dobi svaka jedanaesta.
Najsporije će “stariti” populacije koje već danas imaju velik udio starijih u svojim redovima, među kojima je i Hrvatska. To su Europa, Sjeverna Amerika, Australija i Novi Zeland. Čak devet od deset zemalja koje najbrže stare dolaze iz Azije, gdje predvode Koreja, Singapur i Tajvan.
Ekonomija nije spremna na takav potres
UN u svom izvještaju o starenju upozorava svjetske vlade da već danas moraju raditi na ekonomskim politikama kako bi se prilagodili svijetu koji dolazi. Vrlo stari i vrlo mladi ljudi “troše” više stvari nego što proizvode, dok radnici srednje dobi proizvode više nego što troše.
Takva procjena sugerira da protok ekonomskih dobara kruži među dobnim skupinama, što znači da svaka dobna skupina ovisi o drugima za zadovoljavanje svojih potreba.
U sljedećih 30 godina očekuje se velik rast starijih od 65, pad mlađih od 20 i stagnacija radne snage srednje dobi. Najgore se očekuje u Europi, Sjevernoj Americi, Australiji i Novom Zelandu, mjestima gdje je potrošačka kultura razvijena i gdje se u pravilu živi dulje nego u ostatku svijeta.
Javni sektor bi mogao osjetiti najveći teret
Gdje će najveći teret ovog masovnog starenja pasti, ovisi o samim državama. Ako se radi o ekonomijama koje imaju jaku socijalnu državu, teret će pasti na javni sektor. To uključuje većinu zemalja Europe.
S druge strane, ako ekonomije imaju razvijen privatni sektor (SAD, UK, Australija), najveći teret past će na obitelji i na pojedinačne radnike koji će biti primorani skrbiti o starijim članovima svoje obitelji.
Kako bi izbjegli krizu, UN preporučuje da već danas radimo na aktivnom zapošljavanju što većeg broja ljudi, uključujući žene i starije ljude. Također, preporučuju postepeno podizanje granice starosti za umirovljenje, smanjivanje državnih potpora, te balans između javnog i privatnog sektora.
