Umirovljeniku smanjili mirovinu za 400 kuna zbog rada na 4 sata, izgubio i slovenski dio
Kako u stvarnosti izgledaju mogućnosti hrvatskih umirovljenika pokazuje primjer M.M.-a koji je u mirovinu otišao ove godine sa 60 godina života i 41 godinu staža. Za više od četiri desetljeća rada, od čega nešto manje od pet godina u Sloveniji, dobio je 2.460 kuna hrvatske i 66 eura slovenske mirovine. Međutim, zbog zapošljavanja na četiri sata, HZMO mu je uzeo 400 kuna. Da bi stvar bila gora, iz istog razloga ni Slovenija mu više ne isplaćuje svih 500 kuna mirovine.
Ilustracija: Rawpixel
Država je umirovljenicima omogućila pravo zapošljavanja do polovine radnog vremena uz isplatu cijele mirovine. No, umirovljeniku M.M.-u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zbog rada je umanjio mirovinu za 400 kuna! Da bi stvar bila gora, zbog rada na četiri sata izgubio je i slovensku mirovinu od 500 kuna, zbog čega su mu mjesečni prihodi sada umanjeni za 900 kuna. Postavlja se pitanje koliko se isplati “rad nakon rada”, ako zbog zakonskih nesuvislosti žrtvovati moramo polovinu zarade.
Uzimaju onima koji imaju najveću potrebu za zaradom
Naš čitatelj pravo na mirovinu stekao je ove godine sa 60 godina starosti i više od 41 godine staža, od čega četiri godine i osam mjeseci u Sloveniji. Za 37 godina rada, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odredio mu je mirovinu od 2.060 kuna uz 400 kuna dodatka koji je, posve apsurdno, izgubio zbog rada.
“Dobio sam rješenje u kojem se navodi iznos mirovine i odmah umanjenje mirovine za 400 kuna, jer sam se zaposlio kao umirovljenik na četiri sata, što je nelogično jer poslodavac plaća doprinose na ta četiri sata. Uz to sam dobio rješenje od Slovenaca, koji mi daju 66 eura za tih nešto manje od 5 godina staža, ali dodatno rješenje koje kaže da neću dobivati njihovu mirovinu jer sam se dodatno zaposlio. Evo to je stvarnost današnjeg umirovljenika” – požalio nam se novopečeni umirovljenik Miroslav.
Naime, pravo na rad do polovine radnog vremena imaju i starosni i prijevremeni umirovljenici, ali ne i ako im je određena najniža mirovina. Korisnicima najniže mirovine za vrijeme zaposlenja ne pripada najniža mirovina, nego mirovina određena prema stažu i plaći. Tek nakon prestanka zaposlenja može se ponovno odrediti najniža mirovina.
Država je na taj način diskriminirala 263 tisuće umirovljenika s najmanjim mirovinama, iako oni imaju najveću potrebu za zaradom sa strane, jer im primanja u prosjeku iznose 1.693 kune.
Najnižu mirovinu država gledao kao povlasticu
Najniža mirovina određuje se kada je mirovina određena prema stažu i plaći manja od najniže, odnosno aktualne vrijednosti mirovine od 68,45 kuna po godini staža. Tu razliku HZMO smatra beneficijom, a koju u slučaju rada ukida. S druge strane, Hrvatska je mirovinsku politiku usmjerila prema sve duljem radu i nagrađivanju što duljeg ostanka na tržištu rada, no ovakve kazne krajnje su destimulirajuće.
Ako uzmemo u obzir da prosječna zarada umirovljenika za rad do četiri sata dnevno iznosi manje do 2.000 kuna, postavlja se pitanje isplativosti takvog truda kada pola zarade moramo dati na zakonske nelogičnosti.
Uz to, ni 218 tisuća građana u obiteljskoj mirovini nema pravo zaposliti se na četiri sata, jer im se u tom slučaju uzima 70 posto mirovine pokojnoga supružnika te im se vraća njihova niža mirovina.
