Hrvatska je krajem srpnja zabilježila rekordnu brojku umirovljenika koji rade do polovine radnog vremena uz zadržavanje isplate pune mirovine. Iako bi bilo za očekivati silaznu putanju ovoga trenda nakon jenjavanja turističke sezone, sredina rujna i dalje je na svom vrhuncu kada je o zaposlenim umirovljenim građanima riječ.
Ilustracija: Rawpixel
Hrvatska je rekordnu brojku umirovljenika koji rade dosegnula u srpnju, kada ih je krajem mjeseca bilo 13.441, više nego ikada otkako postoji mogućnost zapošljavanja do polovine radnog vremena uz zadržavanje isplate cijele mirovine.
Premda je za očekivati bilo da će brojke početi padati nakon jenjavanja turističke sezone, trendovi su i dalje pozitivni. Naime, prema još uvijek službeno neobjavljenim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kolovoz i rujan donijeli su još nešto čak i povoljnije pokazatelje.
“Zadnji dan kolovoza bilo je ukupno 13.516 korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine prema općim propisima koji rade do polovice punog radnog vremena, dok je na dan 12. rujna takvih korisnika ukupno 13.485” – odgovorili su nam iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Osim umirovljenika prema općim propisima, pravo zapošljavanja imaju i umirovljeni prema posebnim propisima, i to još prema povoljnijim uvjetima. Naime, umirovljeni vojnici i policajci, za razliku od ostalih, mogu birati rad na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, što je financijski isplativija računica.
Branitelji mogu raditi kao i umirovljenici u prijevremenoj i starosnoj mirovini, no ako je riječ o onima sa statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI), mogu raditi na puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine za jednu trećinu, dakle za cijelu plaću i dvije trećine mirovine.
S druge strane, pravo rada uz mirovinu nema oko 200.000 korisnika obiteljske mirovine, dok se onima s najnižim mirovinom ona umanjuje u slučaju zaposlenja.
Podaci HZMO-a s kraja srpnja pokazuju da najviše umirovljenika radi u trgovini, njih oko 2.500. Slijedi ih oko 2.300 u stručnim i znanstvenim djelatnostima, dok ih je oko 1.700 u prerađivačkoj industriji. Tek na četvrtom mjestu su djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane sa oko 900 radnika, koliko ih je i u zdravstvu te administraciji.
