Umirovljenik u domu živio 22 sata i umro. Od obitelji tražili 5.000 kuna za smještaj!
Zbog nedostatka javnih smještajnih kapaciteta za starije, umirovljenici su prisiljeni ići u privatne domove, ukoliko si to mogu priuštiti. No, jedan od njih tražio je od obitelji 5.000 kuna za smještaj člana obitelji koji je u toj ustanovi proveo samo 22 sata, nakon čega je preminuo.
Jedan privatni zagrebački dom za starije i nemoćne osobe od obitelji je tražio da za smještaj člana obitelji plati puni mjesečni iznos usluge od 5.000 kuna, iako je on tamo živio samo 22 sata, nakon čega je preminuo.
Morali unaprijed naručiti i platiti potrepštine?
Naime, kako pišu 24 sata svoj su zahtjev pravdali time da pri svakom primanju novih korisnika za njega moraju naručiti razne potrepštine koje trebaju unaprijed platiti, iako je obitelj sama donijela lijekove i pelene. Ako korisnik i premine prije nego što je te stvari stigao iskoristiti, sve je već navodno plaćeno i obitelj mora nadoknaditi troškove. Srećom, nakon višednevnog natezanja ipak su odustali od zahtjeva.
Ovaj slučaj zgrozio je Marijana Sarkotića, koordinatora Odbora za socijalnu skrb sa smještajem pri udruzi Glas poduzetnika. On naglašava da korisnik plaća samo pola cijene ukoliko je u domu proveo manje od 15 dana.
“Kao prvo, lijekovi i pelene idu na recept, a i obitelj ih je sama donijela pa ne znam koje su to potrepštine koje su još naručivali. Na to se nisu mogli izvlačiti. Ako nemaju na lageru za svakog korisnika takvih stvari, ja bih im poručio da onda zatvore dom. S nekim domovima može se postići dogovor o dnevnoj cijeni, ako se radi o korisnicima koji su u terminalnoj fazi. Dakle, ne postoji nikakav opravdan razlog da se obitelji uzme puna cijena za jedan dan proveden u domu” – pojašnjava za 24 sata Sarkotić.
Obiteljski domovi u strahu od novog zakona
Podsjeća da su se nedavno predstavnici obiteljskih domova iz svih županija udružili i počeli djelovati kao Odbor pružatelja socijalnih usluga sa smještajem u udruzi Glas poduzetnika. Na taj način žele ukazati na brojne probleme s kojima se bore u svom poslu i zajedničkim se snagama suprotstaviti politici s kojom se u zadnje vrijeme ne slažu.
A to su stroži uvjeti poslovanja te smanjenje broja korisnika (sa 20 na 12 smještenih osoba od 2022. godine) nakon strašnih tragedija u Andraševcu i Dugom Ratu, gdje je ukupno osmero ljudi u požarima izgubilo život. No, brojne nepravilnosti uočene su i u drugim ustanovama ovog tipa. Slijede stoga i češće kontrole te strože kazne za prekršitelje.
Odbor pak smatra da resorno ministarstvo trenutno nema dobru strategiju koja bi zbrinula korisnike koji se ovim odlukama ostavljaju bez potrebne skrbi, a uvjereni su i kako će tako ilegalni domovi procvjetati. Ustanove ovog tipa muči i nedostatak radne snage, ali i cijena koja je većini građana nedostižna.
Podsjetimo, broj inspektora koji nadziru domove povećan je ove godine sa samo devet na 22, a građani mogu i sami prijaviti uočene nepravilnosti prema proceduri na ovoj poveznici.