Umirovljenici zajedno: Predstavnici različitih opcija otkrili zajednički plan za sprječavanje siromaštva
U Novinarskom domu predstavljene su programske smjernice platforme Umirovljenici zajedno. Platformu čini sedam umirovljeničkih stranaka, tri nacionalne i deseci lokalnih udruga umirovljenika, a cilj im je poboljšati životni standard osoba treće životne dobi. Naglasili su da žele sudjelovati u reformama mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog sustava, a izložili su i neke konkretne prijedloge.
Na predstavljanju programskih smjernica platforme Umirovljenici zajedno sudjelovali su Igor Knežević (SUH), Silvano Hrelja, Lazar Grujić (SU), Milivoj Špika (BUZ) i Milivoj Tičarić (DSU).
Platforma Umirovljenici zajedno, koja se i formalno počela okupljati potkraj kolovoza, na konferenciji za medije predstavila je svoje programske smjernice te tako obilježila i formalni početak, kako kažu, “zajedničke borbe umirovljeničkih stanaka uz potporu umirovljeničkih udruga protiv sve izraženijeg i raširenijeg siromaštva umirovljenika.”
Na predstavljanju su se okupili najviđeniji umirovljenički predstavnici. Platformu čini sedam umirovljeničkih stranaka, tri velike nacionalne i desetak manjih udruga umirovljenika. Uz Milivoja Špiku iz Bloka Umirovljenici zajedno, Milivoja Tičarića iz Demokratske stranke umirovljenika, Lazara Grujića iz Stranke umirovljenika te Igora Kneževića iz Sindikata umirovljenika Hrvatske, ovu inicijativu je došao podržati i saborski zastupnik Silvano Hrelja, iako njegova stranka, HSU, nije pristupila platformi.
– Svrha platforme je beskompromisna borba protiv siromaštva umirovljenika, odnosno borba za što bolji standard, rekao je Špika te dodao da je u posljednje dvije godine dosta napravljeno za umirovljenike ponajprije zahvaljujući Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe te angažmanom zastupnika Hrelje.
Umirovljenici zajedno imaju niz prijedloga i planova
Unatoč tome, više od pola milijuna umirovljenika i dalje živi ispod linije siromaštva. Upozorili su i da je udio mirovina u domaćem BDP-u manji od 11 posto, dok je u razvijenim europskim zemljama oko 15 posto. Kako bi se ovdje Hrvatska izjednačila sa zemljama s kojima se vole uspoređivati, donijeli su nekoliko smjernica kojima će se voditi u postavljanju svojih zahtjeva.
– Ono što u slučaju značajnijeg rasta mirovina moramo jest uzeti u obzir imovinski cenzus. Trebamo prestati pomagati onima kojima pomoć ne treba, a pozornost usmjeriti na one kojima uistinu treba, naglasio je Špika.
Dodao je da će pokrenuti raspravu o drugom mirovinskom stupu, s obzirom na to da mali broj novih umirovljenika uzima kombiniranu mirovinu iz oba stupa. Dodaju i da bi mirovine za one koji su navršili dob od 65 godina, a pritom imaju i 41 godinu staža trebala biti na razini od 75 do 80 posto neto plaće u posljednjih 10 godina. Također, aktualna vrijednost mirovina bi trebala jamčiti život iznad linije siromaštva, istaknuli su.
Zastupnik Hrelja je naglasio da mu je u planu kao saborskom zastupniku riješiti status hrvatskih državljana koji prebivaju u Hrvatskoj, ali primaju mirovine iz BiH ili Srbije, a ovdje nemaju prava na dodatke i druga socijalna primanja. Založit će se i za stvaranje posebnog zakona kojim bi se nastavio započet, ali nikad do kraja realiziran projekt ugradnje dizala u stambene zgrade.
Siromaštvo sve prisutnije
Lazar Grujić je istaknuo da je siromaštvo među umirovljenicima sve prisutnije, zbog čega su, naglasio je, predstavnici umirovljeničkih udruga i stranaka okupljenih oko platforme Umirovljenici zajedno podredili svoje osobne interese u korist poboljšanja umirovljeničkog života.
– S političkom platformom Umirovljenici zajedno želimo preuzeti punu odgovornost za umirovljenike kao najugroženiju socijalnu skupinu, što znači da želimo aktivno sudjelovati u kreiranju i realizaciji reforme mirovinskog sustava, zdravstva, kao i sveukupne socijalne politike u interesu umirovljenika, poručili su.
U tome bi im trebalo pomoći i plasiranje u istraživanjima javnog mnijenja. Naglasili su kako bi platforma Umirovljenici zajedno trebala biti ponuđena kao opcija u anketama već u travnju te su pozvali umirovljenike da ih podrže u nastojanjima da održe barem jednog zastupnika u Saboru ili da ih imaju još više. Uz napomenu kako umirovljenici čine trećinu populacije u Hrvatskoj, istaknuli su da se samo uz njihovu podršku mogu ostvariti svi zacrtani ciljevi i programi.
