Umirovljenici zajedno – Politička platforma i Stranka umirovljenika ne podržavaju prosvjed BUZ-a, evo zašto
Stranka umirovljenika je nekada s Demokratskom strankom umirovljenika i Blokom umirovljenici zajedno činila platformu i zajedno su bili na listi za europarlamentarne izbore. Ipak, sada djeluju odvojeno, a odvojila se i Umirovljenici zajedno – Politička platforma (UZPP). Upravo oni i Stranka umirovljenika su sada otkrili kako neće podržati prosvjed BUZ-a u Rijeci i to zato što i dalje UZPP zastupa političku samostalnost.
Blok umirovljenici zajedno je politička stranka koja je najavila prosvjed u Rijeci 9. studenoga, o čemu smo pisali i ovdje. U prosvjed će ići s Forumom seniora, a ovaj prosvjed ne podržavanju njihovi kolege iz drugih umirovljeničkih stranaka i opcija s kojima su nekada bili zajedno u koaliciji.
Bez podrške prosvjedu u Rijeci
Tijekom predizbornih aktivnosti za parlamentarne izbore radilo se na stvaranju za sve umirovljeničke opcije prihvatljive umirovljeničke stranke, Umirovljenici zajedno – politička platforma (UZPP). Oko nje se okupila koalicija umirovljeničkih udruga i stranaka. Na parlamentarne izbore su svi izašli samostalno u 10 izbornih jedinica. Iz Stranke umirovljenika i Umirovljenici zajedno – Politička platforma dali su podršku prosvjedu Protiv siromaštva u Zagrebu, ali podršku prosvjedu u Rijeci neće dati.
– Prosvjed u Rijeci 9. studenoga u organizaciji SDP-a i BUZ-a, nećemo podržati i nećemo se odazvati na isti, jer UZPP i dalje dosljedno zastupa političku samostalnost, te ostajemo vjerni političkoj odluci da na izbore izlazimo samostalno s otvorenom mogućnošću pregovora sa svim političkim opcijama koje su spremne uvažavati i prihvatiti naše Programske prioritete, poručuje predsjednik UZPP-a, Đuro Mučnjak.
Dodaju i kako će sukladno Programskim prioritetima zastupati interese svih građanki i građana Hrvatske. Sadašnjih i budućih umirovljenika, bez obzira na ideološka, vjerska, nacionalna, rodna, rasna ili bilo koja druga opredjeljenja.
Najvažniji prioriteti za umirovljenike
Otkrili su i koji su im točno prioriteti i promjene koje žele vidjeti. Među njima su tako da se izvrši novi izračun osnovice za mirovinu na bazi 41 godina staža i 60 do 65 godina života, a da se kao glavni parametar uzima 80 % neto plaće iz posljednjih ili pak vezanih najboljih 10 godina. Osim toga, traže povećanje AVM na minimalno 22 eura, ali i povećaju obiteljske mirovine s 27 posto na 60 posto uz podizanje limita na 1,5 prosječne plaće.
Žele i ukidanje penalizacije s navršenih 65 godina života umirovljenicima koji su primorani otići ne svojom voljom u prijevremenu mirovinu. Traže i da se mirovine usklađuju kvartalno, 100 % s porastom plaća i životnih troškova te jednom godišnje i s rastom BDP-a kao što je to uostalom praksa u velikoj većini Europskih država.