Umirovljenici zajedno o skrbi u domovima za starije: Mjesta nema, a cijene su ogromne
Javni rashodi Hrvatske za dugotrajnu skrb o starijima iznose svega 0,4 posto BDP-a, a smještaj je osiguran za samo 3,68 posto starijih. U dobnoj skupini od 65 do 74 godine, 38 posto građana ima teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a među starijima od 85 godina njih je čak 68 posto. Platforma ‘Umirovljenici zajedno’ ističe da Hrvatska mora povući sredstva iz fondova te povećati smještajne kapacitete za starije.
Usamljeni starac | Foto: Pexels / Cottonbro studio
Europska komisija u svom izvještaju o starenju utvrdila je da Hrvatskoj nedostaje strategija za dugotrajnu skrb starijih osoba. Na nedostatak smještajnih kapaciteta u domovima za starije osobe upozorava i politička platforma ‘Umirovljenici zajedno’ koja se kandidira na Europskim izborima. S druge strane, cijene su u posljednje vrijeme toliko skočile, da si dom više malo tko može priuštiti, o čemu smo pisali ovdje.
Ni županijski dom od 500 eura nije dostupan većini
– U ovom trenutku s oko 200 smještajnih jedinica na 100.000 stanovnika, pri dnu smo Europske unije. Hrvatska nije povlačila dovoljno sredstava iz europskih fondova s kojima je mogla proširiti te kapacitete. Cijene domova su tolike da oko 20 posto umirovljenika može pratiti komercijalnu cijenu od oko tisuću eura. U domovima gdje se subvencionira, to je ipak upola manje, oko 500 eura, no i to si jako mali broj umirovljenika može priuštiti. U javnim domovima, 45 % korisnika plaća smještaj samostalno. Od skoro 680 domova, oko 46 je u nadležnosti države i županije i to svakako treba popraviti. Država se treba početi ponašati prema privatnim domovima za umirovljenike tako kako se ponaša prema državnim ili županijskim, a to je da se subvencioniraju, rekao je u Karlovcu nositelj kandidacijske liste Umirovljenici zajedno, Milivoj Špika.
Na mjesto u domu, primjerice u Karlovcu, čeka se osam godina. U narednim godinama u Hrvatskoj bi se trebalo izgraditi 18 centara za starije s ukupno 1.795 kreveta, o čemu smo pisali ovdje. Time će se kroz javne domove zadovoljiti samo 5 % potreba. Postoje i besplatni smještaji, poput onih koje grad Umag sufinancira u stopostotnom iznosu uz ugovor o doživotnom uzdržavanju. Linija siromaštva, dodaje Špika, je oko 500 eura pa više od 70 posto hrvatskih umirovljenika živi ispod te linije ili su joj vrlo blizu.
– Naš posao u Europskom parlamentu je da kroz razne odluke i direktive poboljšamo stanje u Hrvatskoj i poradimo na edukaciji što većeg broja ljudi koji bi mogli pomoći da Hrvatska sutra povuče što više sredstava iz europskih fondova, dodao je Špika.
Manje od jedan posto BDP-a za skrb o starijima
Prema izvještaju Europske komisije, javni rashodi Hrvatske za dugotrajnu skrb o starijima manji su od jedan posto BDP-a (svega 0,4 posto), a smještaj je osiguran za samo 3,68 posto starijih. Službeni podatak je da u skupini od 65 do 74 godine starosti, 38 posto građana ima teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a među starijima od 85 godina njih 68 posto.
– Spojeno sa siromaštvom koje muči generaciju treće životne dobi, naš cilj koji se poklapa s Europskim stupom socijalnih prava je da se do 2030. godine riješimo siromaštva, odnosno smanjimo broj siromašnih u Europskoj uniji za 15 milijuna. Sigurni smo da će naš politički angažman za našu najbrojniju grupaciju birača postići da se stvari s razine Europske unije mijenjaju i u Hrvatskoj, rekla je kandidatkinja na listi ‘Umirovljenici zajedno’, Vesna Horvat.
Članovi Političke platforme Umirovljenici zajedno zaključili su kako će biti glas starijih građana ako uđu u Europski parlament. Poručuju umirovljenicima kako im se mogu obratiti sa svojim zahtjevima za koje će tražiti odgovore i lobirati za njih.
