Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske uputili su danas Ministarstvu pravosuđa hitnu inicijativu kojom traže da se ukine institut dosmrtnog uzdržavanja. Riječ je o jednom od najspornijih instituta Zakona o obveznim odnosima. Prema istraživanjima, više od 80 posto starijih osoba koje ga potpisuju ne znaju razliku između tog i ugovora o doživotnom uzdržavanju, zbog čega u trenutku potpisivanja gube svu imovinu.
Jasna A. Petrović (Mirovina.hr) Višnja Fortuna (snimak zaslona HRT)
Sindikat umirovljenika i Matica umirovljenika uputili su danas hitnu inicijativu kojom od Ministarstva pravosuđa traže da ukine ugovore o dosmrtnom uzdržavanju. Zbog čestih zloporaba i prijevara, starije osobe potpisujući takve ugovore ostaju bez imovine još za života. Naime, česti su slučajevi da uzdržavatelji starce o kojima brinu iz vlastite kuće i stana prebace u zapećak, u namjeri da prodaju imovinu koju su stekli takvim ugovorom.
Izbjeći lešinarenje i zanemarivanje starijih
U inicijativi traže da se postojeći institut ugovora o doživotnom uzdržavanju donormira predloženim izmjenama Zakona o obveznim odnosima, te da se hitno uvede registar potpisanih ugovora, kako bi se izbjeglo “lešinarenje i zanemarivanje te zlostavljanje starijih osoba“, jer bi se uvidom u registar vidjelo koliko je takvih ugovora već potpisao potencijalni uzdržavatelj.
Kako mnogi davatelji uzdržavanja imaju više sklopljenih ugovora pretvarajući to u svojevrsno zanimanje, a na štetu kvalitete pružanja usluge uzdržavanja primatelja uzdržavanja, u inicijativi se predviđa zakonska izmjena koja bi potpisivanje takvih ugovora o uzdržavanju ograničila na dva aktivna ugovora po uzdržavatelju.
“Zbog brojnih zlouporaba ugovora o doživotnom uzdržavanju od strane davatelja uzdržavanja, nameće se zaključak o nužnosti intervencija države zastupane od strane nadležnog Centra za socijalnu skrb u korist primatelja uzdržavanja, temeljem zaključaka zasnovanih na socijalnoj anamnezi. Stoga bi prije sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju Centar za socijalnu skrb, ocjenjujući sve okolnosti vezane za obje strane, davao neobavezna mišljenja za sklapanje ugovora. Ovlaštena osoba – sudac ili javni bilježnik – bila bi dužna prije ovjere ugovora utvrditi je li priloženo mišljenje obveznog savjetovanja nadležnog Centra za socijalnu skrb, pod prijetnjom ništavosti ugovora” – pojašnjavaju iz SUH-a i MUH-a.
Traže i brži sudski postupak za raskid ugovora
Također, inicijativom se traži da osoba koja želi sklopiti ugovor o doživotnom uzdržavanju u statusu davatelja uzdržavanja mora biti vjerodostojna, što znači da ne smije biti kažnjavana za određena kaznena djela (protiv života i tijela te imovine) što bi upućivalo na mogućnost činjenja kaznenih djela prema primatelju uzdržavanja.
“Sudski sporovi vezani za raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju moraju zbog svoje prirode – životna dob primatelja uzdržavanja – imati prednost pri rješavanju sporova. Ovo je zato što se nerijetko događa da primatelj uzdržavanja umre prije okončanja postupka, a tek njihovim nasljednicima ostaje mogućnost da spor nastave sa slabim izgledima da spor dobiju, jer u pravilu ne raspolažu s dokazima kojima su raspolagali primatelji uzdržavanja. Inicijativom se tako traži da sud sazove prvo ročište u roku od 15 dana te donese presudu u roku od 6 mjeseci, računajući od dana podnošenja tužbe za raskid ugovora” – zaključuju predsjednice dviju krovnih umirovljeničkih organizacija, Jasna A. Petrović i Višnja Fortuna.
