Umirovljenici svih zemalja, ujedinite se: Kako se s koronom nose vaši vršnjaci iz drugih zemalja?
Epidemija Covida-19 natjerala je velik broj starijih ljudi diljem svijeta u neku vrstu karantene. Mala je utjeha znati da je sve ovo što proživljavamo globalni problem, ali je važno znati da se radi o milijardama ljudskih života.
Nedavno je objavljeno kako je više od polovice čovječanstva u nekoj vrsti karantene. Jedna od prvih informacija koju smo saznali o koronavirusu jest da teže pogađa stariju populaciju i da se brzo širi. To je rezultiralo velikim valom restriktivnih mjera, a u ponekim zemljama su se one posebno odnosile na starije.
Umirovljenici u Srbiji smiju šetati pola sata dnevno
Umirovljenici iz susjedne Srbije imaju ludih mjesec dana iza sebe. Srbija je, što se tiče epidemioloških mjera, u najmanju ruku eksperimentirala. Stariji nisu smijeli van preko dana, a u trgovine su išli u mrklo doba noći. Imali su i dvije karantene koje su trajale po par dana kada nitko nije smio izlaziti. Danas su ipak olakšali dio mjera koji se odnosi na umirovljenike, a umirovljenici danas mogu šetati utorkom petkom i nedjeljom u trajanju od pola sata između 18:00 i 1:00 sati.
U BiH stariji i mladi igraju “par-nepar”
I u susjednoj BiH umirovljenici smiju u šetnju samo onda kada im dopusti država. Radi se o ublažvanju naredba tamošnjeg Federalnog stožera. Tri dana u tjednu u šetnju će moći osobe starije od 65 godina, a tri dana u tjednu oni mlađi od 18. Umirovljenicima su šetnju predvidjeli za ponedjeljak, srijedu i petak, i to od ujutro do 13 sati.
Rusija: Glad ili kršenje mjera
Mnoge zemlje i dalje imaju snažne restrikcijske mjere na snazi, a jedna od njih je i Rusija. Čak uz najbolju namjeru da se drže mjera, mnogi to ne mogu. Što je s onima koji nemaju pristup internetu, s onima koji nemaju živućih članova obitelji da im pomognu? Oni moraju birati između gladi i kršenja mjera izolacije.
U Moskvi umirovljenici u prvim tjednima epidemije nisu mogli uopće podići svoju mirovinu jer su i banke bile zatvorene, a oni nisu smjeli ići van, piše euronews.com. Volonteri i humanitarna pomoć nije dovoljno dobro organizirana:
“Oni trebaju hranu, trebaju nekoga da im pomogne iznijeti smeće van. Jako puno ih živi u strahu”, kazao je jedan volonter.
A stariji članovi obitelji ne mogu imati jednaku razinu skrbi kao i prije epidemije. Djeca ih po novim pravilima mogu posjetiti dva puta dnevno:
“Majka mi je imala moždani udar i treba joj stalna briga. Ali mogu ju posjetiti samo dva puta dnevno zbog restrikcija. Može pasti u bilo kojem trenutku, a ja sam već iskoristila oba posjeta ovog tjedna. Što da radim ako padne?”, pita se Maria Esakova.
Argentina: Propale dozvole za izlazak iz kuće
U Argentini su pokušali uvesti posebne dozvole za starije od 70 godina koje bi im dopustile da napuste kuću, piše aljazeera.com. Međutim, pritisak javnosti je bio jak, a mjeru su nazvali uvredljivom i diskriminatornom. Njihovi političari su zbog toga odustali od takvih posebnih propusnica za starije.
Umjesto toga, sada su umirovljenicima dali jedan telefonski broj koji mogu nazvati prije nego što izađu van. Zatim ih teleoperater pokušava nagovoriti da ostanu doma i predlaže da netko od volontera odradi taj zadatak za njih. Međutim, sve je na volonterskoj bazi, stariji i dalje mogu napuštati kuću bez da pitaju za blagoslov.
Čile: Dronovi dostavljaju lijekove
U Čileu se karantine određuju tamo gdje su najveća žarišta. Ipak, umirovljenici u malom mjestu Zapallara nemaju straha od zaraze. Tamo su na snazi poprilično moderna tehnološka rješenja i obilato se koriste dronovi za dostavu lijekova i namirnica. Zapallar ima nula slučajeva zaraze koronavirusom, a projekti s dronovima se šire po drugim ruralnim mjestima Čilea, piše weforum.org.
Dronovi se inače koriste kako bi držali oko nad požarima koji su česti na tom području, ali koronakriza im je promijenila “profesiju”.
“Sada imamo rješenje da možemo ljudima dostavljati stvari bez da itko od njih bude izložen drugim ljudima, čak im ni obitelj ne mora pomagati”, kazao je gradonačelnik Zapallara Gustavo Alessandri.
Švedska: Ljutnja zbog domova za starije
Švedska je jedna od zemalja koja nije išla sa strogim restriktivnim mjerama. Odgovornost su prebacili na građane koji se dobrovoljno fizički distanciraju, rade od kuće, smanjuju kontakte i ne idu više u kafiće, ali idu u restorane. Međutim, dogodio im se veliki proboj zaraze u domove za starije. Trećina preminulih u Švedskoj su upravo korisnici domova za starije.
To je polako počelo navlačiti ljutnju među građanima, budući da im nije jasno kako epidemiološke preporuke ne štite one koje bi najviše trebali štititi. Lena Einhorn je švedska virologinja i jedna je od najglasnijih kritičarki švedskog pristupa epidemiji, piše theguardian.com.
“Kažu da je nesreća, kažu da će istražiti i kažu da je propusti događaju jer se osoblje ne može brzo trenirati za uvjete epidemije. Ali uporno neće reći da je širenje zaraze prije pojave prvih simptoma i širenje zaraze od onih koji ne pokazuju nikakve simptome velik faktor”, kazala je Lena Einhorn.