Umirovljenici rade, nezaposleni čekaju: Paradoks u zapošljavanju u Hrvatskoj mogao bi dovesti do još većeg siromaštva
Pomalo paradoksalno zvuči da je u Hrvatskoj sve više zaposlenih umirovljenika, dok radnici u dobi između 50 i 64 godine uglavnom traže posao. I dok su mjere aktivnog zapošljavanja starijih radnika mnogobrojne, oni ipak teško nalaze poslove. Na ruku im ne ide ni zapošljavanje stranaca i umirovljenika, koji su poslodavcima ekonomski pristupačniji, no to dovodi do daljnjeg osiromašenja, koje će se kasnije najbolje ocrtavati u najnižim mirovinama.
Umirovljenici imaju pravo na više oblika rada uz zadržavanje mirovine Foto: Pexels
Pad broja stanovnika u Hrvatskoj posljedično je doveo i do smanjivanja radne snage. Jasno, odlaze mlađi, radno sposobni ljudi, a ostaju nešto stariji i umirovljenici. Brojne grane našeg gospodarstva posežu i za stranim radnicima, a povrh svih nezaposlenih, napose starijih radnika, traže umirovljenike. Tako, recimo, komunalna poduzeća traže umirovljenike koji bi obavljali posao grobara, o čemu smo nedavno pisali.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 31. prosinca registrirano 24.922 osiguranika starijih od 65 godina. Od tog broja 23.399 osoba radi na pola radnog vremena i prima mirovinu. S druge strane, prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, od ukupno 117.816 nezaposlenih osoba u prosincu prošle godine, njih čak 41.114 starija je od 50 godina. Oni čine ukupno 34,9 posto svih nezaposlenih u Hrvatskoj. Najgora nezaposlenost zabilježena je u dobnoj skupini između 55 i 59 godina, gdje je 16.218 nezaposlenih.
Podaci HZZ-a pokazuju kako je u usporedbi s prosincem 2021. godine broj nezaposlenih osoba u starijim kategorijama ponešto smanjen. No, gledajući ukupno, radnici iznad 50 godina i dalje zauzimaju velik dio korpusa nezaposlenih, pri čemu prednjače žene.
Nezaposlene osobe u prosincu 2022. godine. | Foto: HZZ
Stoga je u neku ruku paradoksalno da pored 41.114 nezaposlenih osoba iznad 50 godina, koje bi trebale skupljati staž i uplaćivati doprinose kako bi u budućnosti imale kakvu-takvu mirovinu, rade oni koji su već u mirovini i koji su trebali uživati u plodovima svog rada, koliko je to u Hrvatskoj moguće.
Slabija zapošljivost starijih radnika u Hrvatskoj
Prema podacima Eurostata, zaposlenost osoba u dobi između 55 i 64 godine u Hrvatskoj je u trećem tromjesečju prošle godine iznosila 49,1 posto i veća je u odnosu na primjerice, drugi kvartal 2020. godine, kad je bila samo 45 posto. No, je li to dovoljno za spašavanje ne samo tržišta rada, već i mirovinskog sustava (zbog uplate doprinosa, op.a.), a posljedično i tih radnika kad odu u mirovinu?
Usporedbe radi, u Srbiji, koja nije članica Europske unije u trećem kvartalu prošle godine bilo je zaposleno 53,2 posto starijih od 55 godina. Europski prosjek je 62,6 posto, a zanimljivo je i kako Hrvatska kvari prosjek eurozone, odnosno zemalja koje kao valutu koriste euro. Bez nje bi zaposlenost starije populacije bila 63 posto, a ovako je 62,8 posto.
Gledajući, pak, podatke OECD-a najveća zaposlenost osoba od 55 do 64 godine je krajem prošle godine bila na Islandu (81,4 posto). Prosjek zemalja članica OECD-a (Hrvatska nije članica, op.a) je 63 posto, a zanimljivo je kako prema toj statistici, bolju zaposlenost starijih radnika od Hrvatske imaju zemlje poput Čilea, Meksika, Kolumbije i Kostarike.
Paradoks na tržištu rada
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, čak 22,45 posto ukupne populacije bilo je starije od 65 godina. To je 869.239 osoba, prema dopuni popisa s kraja siječnja ove godine. Dakle, 2,87 posto starijih od 65 godina – radi. Jasno je da tržište rada, s obzirom na broj nezaposlenih, može ovo pokriti, ali treba se zapitati zašto to dosad već nije učinjeno i što hrani ovaj paradoks da umirovljenici rade pored dostupne radne snage.
Stopa zaposlenosti starijih radnika u zemljama članicama OECD-a. | Foto: OECD
– Što se tiče paradoksa zapošljavanja te odabira umirovljenika ispred radno sposobnih osoba starijih od 50 godina, smatramo kako je taj problem prilično kompleksan te se može promatrati iz više kuteva. S jedne strane, može se pojaviti problem da takve osobe ne zadovoljavaju tražene uvjete iz natječaja ili je njihova motivacija za ponovnim uključivanjem u svijet rada puno manja od one kod umirovljenika. Svaki kandidat koji se javi na određeni natječaj za posao trebao bi biti validiran isključivo prema svojih kvalifikacijama i znanjima, a ne prema dobnoj skupini, poručili su s portala MojPosao na kojem također bilježe rast broja oglasa u kojima se traže umirovljenici za rad.
U samo dvije godine, omjer oglasa za umirovljenike u ukupnom broju objavljenih oglasa na tom portalu je skočio za dva posto, a lani su zabilježili više od 2.000 takvih oglasa. Poslodavci su najčešće među umirovljenicima tražili trgovce-prodavače, kuhare, čistače, dostavljače, pomoćne radnike u kuhinji i konobare. Najčešći su uvjeti bili srednja stručna sprema ili obična kvalificiranost za pojedine poslove.
S portala MojPosao također ističu da poslodavci ne bi smjeli tražiti ili odbijati potncijalne radnike zbog njihove dobi. No, čini se kako se upravo to događa na uštrb onih između 50 i 64 godine, a samo zato da bi smanjili svoja davanja za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ali i za plaće.
Teško zapošljiva skupina
Iz HZZ-a, pak, opisuju na koje načine pokušavaju podići razinu zapošljivosti i pružiti podršku tražiteljima posla. Uz savjetnike za zapošljavanje, koji vrše procjenu svake nezaposlene osobe i provode aktivnosti kako bi potaknuli zapošljavanje. Te aktivnosti uključuju individualnu podršku kroz savjetovanje i konzultacije, procjenu vještina, posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno informiranje i savjetovanje, grupne aktivnosti kao što su radionice za aktivno traženje posla.
Posebno vrijedi istaknuti aktivacijski program, koji je namijenjen dugotrajno nezaposlenim osobama kako bi se prepoznale prepreke u traženju posla te našle mogućnosti za njihovo prevladavanje, jačanje motivacije za prihvaćanje poslova te se ih aktiviralo za aktivniji pristup u traženju posla. Na raspolaganju svim nezaposlenima je i 14 Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK), gdje nezaposleni mogu dobiti savjete vezane uz traženje i stvaranje profesionalnih prilika te uz unapređenje tehnika traženja posla.
No, što se tiče nezaposlenih iznad 50 godina, vjerojatno najpoznatiji program zapošljavanja je Zaželi, u kojem se žene u dobi od 50 do 64 godine zapošljavaju na šest mjeseci na poslovima pomoći starijim osobama, mahom u ruralnim sredinama. One ovim programom dobiju nešto staža, plaću, ali i mogućnost zapošljavanja na drugim poslovima.
Stopa siromaštva po dobi u 2021. godini. | Foto: DZS
– U fazi l poziva Zaželi – Program zapošljavanja žena sudjelovale su 6.872 žene i 27.488 krajnjih korisnika. U fazi ll poziva Zaželi sudjelovalo je 8.366 žena i 59.404 krajnja korisnika, dok je u fazi lll poziva Zaželi trenutno zaposleno ili je planirano zapošljavanje za 8.475 žena, za koje se pruža ili je planirano pružanje usluga za 51.082 krajnja korisnika, pojasnili su iz HZZ-a.
Dodaju kako su jedna od ciljanih skupina koja će primiti potpore za zapošljavanje u ovoj godini upravo osobe starije od 50 godina. Potpore za zapošljavanje se, kako objašnjavaju iz HZZ-a, dodjeljuju s ciljem poticanja zaposlenosti u obliku subvencije na plaće teško zapošljivih skupina. Od siječnja do studenog prošle godine, potpore su korištene za 4.398 osoba, od kojih je 760 (17,28 posto) bilo starije od 50 godina.
Uz to, HZZ provodi i edukacije te prekvalifikacije nezaposlenih za poslove: njegovatelj/ice starijih i nemoćnih osoba, gerontodomaćin/ice, pomoćniog/e kuhara/ice, ECDL operatera/ke, masera/ke, dadilje, prekvalifikaciju za zanimanje vozača/ice motornih vozila, osposobljavanje za vozača/icu C i D kategorije, slastičara/ku, šivača/icu odjeće, računovodstveno knjigovodstvenog referenta/icu, zavarivača/icu MIG-MAG ili TIG postupkom, rukovatelja/icu CNC strojem priprematelja/icu pizze, a nude i edukacije iz engleskog, njemačkog i talijanskog jezika za rad u djelatnosti smještaja i usluživanja hrane i pića na razini A1 i A2.
Siromaštvo počinje u pedesetima
Zbog čega je ovo važno? Odgovor je vrlo jasan. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2021. godinu, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je najveća kod osoba starijih od 65 godina (32,4 posto). Odmah zatim slijede osobe u dobi između 55 i 64 godine (21,7 posto). Jasno je da stariji radnici koji ne mogu naći posao, kasnije u mirovini žive puno teže.
Vrijedi podsjetiti i na upozorenje glavnog tajnika Sindikata umirovljenika Hrvatske, Igora Kneževića, te saborskog zastupnika Damira Bakića, koji tvrde da u Hrvatskoj sve više umirovljenika prima najnižu mirovinu te da će njihov broj u budućnosti rasti, o čemu možete čitati ovdje. Jasno, kad će među njima biti i nezaposleni te oni s plaćama nižima od prosječne.
Najniže je mirovine u siječnju primilo 280.325 umirovljenika. U prosjeku su one iznosile 259,25 eura (1.953,32 kune) ako ubrojimo i mirovine po međunarodnim ugovorima, dok bez njih najniže mirovine stoje na prosjeku od 284,23 eura (2.141,53 kune).
