Umirovljenici, ovih pet tema najviše vas je zanimalo u 2019. godini
Portal Mirovina.hr zabilježio je ove godine rekordu čitanost, što možemo zahvaliti vama, našim čitateljima. Pritom su vas neke teme zanimale više nego druge. Na izmaku 2019. izdvajamo pet najčitanijih tema u ovoj godini. Iz njih ujedno možemo ponešto i zaključiti o prioritetima hrvatskih umirovljenika.
Ilustracija: Pixabay
Ako je suditi prema tekstovima koji su kod čitatelja našeg portala naišli na najveći interes, ne bi bilo pretjerano za zaključiti da umirovljenike najviše zanima – novac. Naravno, razlog nije taj što su materijalisti, nego što žive u doista teškom financijskom položaju. Svaka informacija o potrošnji, uvjetima ostvarivanja boljih materijalnih prava, povišicama i praksama ostalih zemalja kada je o honoriranju umirovljeničkog statusa riječ stoga je i više nego dobrodošla.
Potvrđuje to i pet najčitanijih tekstova na Mirovina.hr u 2019. godini (otvoriti ih možete klikom na crveni naslov):
1. Kraljica Kolinda: U svom svijetu bajki za jedan ručak potrošila pola mirovine
Komentar pod ovim naslovom najčitaniji je tekst ove godine na Mirovina.hr. Riječ je o našem osvrtu na ručak u nekoliko sljedova koji je za novinarsku ekipu Glorije, odnosno javnost, na Brijunima pripremila Kolinda Grabar Kitarović. Bilo je tu kvinoje, pašticade, fileta, avokada, finih vina i ulja… Predsjednica je pokazala kulinarske sposobnosti kao vrsna poznavateljica nutricionistički savršeno izbalansiranih i zdravih obroka, ali smetnula je s uma da si takvu prehranu ne može priuštiti većina starijih građana zemlje kojom vlada.
2. Obiteljska mirovina: Pod ovim uvjetima imate pravo na mirovinu pokojnog člana obitelji
Interes za temu oko ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu našao se na drugom mjestu. Taj podatak ne čudi ako uzmemo u obzir da ćemo se jednog dana svi suočiti s gubitkom bračnog partnera te ostati pritom bez životnog suputnika, ali i jedne mirovine u kući. Obiteljsku mirovinu u Hrvatskoj ostvaruje 220.000 umirovljenika, a ona iznosi u prosjeku sramotne 2.053 kune. Nasljeđivanje mirovine u iznosu od samo 70 posto, uz odricanje svoje, model je koji se definitivno mora mijenjati ako naše stare i same građane ne želimo gurnuti još dublje u ponor siromaštva.
3. Božićnica stiže umirovljenicima u 28 gradova, jedan daje čak 4.000 kuna!
Koji će gradovi isplatiti novčanu pomoć starijim građanima za blagdane opravdano je zanimalo naše umirovljenike. S malenim mirovinama teško je kupiti odojka, sastojke za francusku salatu, kolače, piće i darove. Svaka pomoć je pritom dobrodošla. Božićnice su se, što je dobra vijest, ove godine odmaknule od simboličnih iznosa od 100 kuna. Međutim, pojavila se velika nejednakost ne samo u iznosima, nego i u odnosu na sredine koje nisu isplaćivale ništa. Iako smo o božićnicama za umirovljenike imali puno tekstova, uz onaj završni s njih preko stotinu, ovaj je bio najčitaniji zbog pozamašnog iznosa božićnice u Umagu.
4. Bake i djedovi koji čuvaju unuke imaju pravo na 2.100 kuna dodatka
Ovaj tekst apsolutni je hit među našim umirovljenicima pa se tako smjestio na četvrto mjesto čitanosti. Nažalost, naslov se ne odnosi na hrvatske bake i djedove, nego one u Velikoj Britaniji. Oni koji čuvaju unuke, imaju pravo na dodatak na mirovinu u visini 250 funti, odnosno 2.100 kuna godišnje. Ipak, većina njih ne zna za tu opciju pa nju koristi samo manji broj starijih građana. Kada bi ista državna mjera postojala kod nas, ne sumnjamo da zahtjevi za potporu ne bi izostali.
5. Povišica da, ali bez obeštećenja za umirovljenike: Komu rastu mirovine 1. siječnja 2020.?
Naš je portal otkrio čitav niz problema koje je stvorila zbrka uzrokovana mirovinskom reformom i njezinim izmjenama. To su najbolje osjetili umirovljenici koji su u mirovinu otišli ove godine, dakle u svojevrsnom procjepu između zakonskih odredbi mirovinske reforme koja je startala 1. siječnja ove godine te njezinim izmjenama koje počinju od sutra. Korisnici prijevremene mirovine penalizirani su sa 0,3 posto umanjenja po mjesecu ranijeg umirovljenja, što će im se od sutra smanjiti na 0,2 posto, za što su se izborili sindikati referendumskom inicijativom i 700 tisuća građanskih potpisa. Međutim, neće dobiti obeštećenje za mjesece u kojima je penalizacija bila veća.
