Umirovljenici optužili ministra Pavića da laže. Provjerili smo mirovine od 4.500 kuna!
Jedni jedu grah, drugi kobasice, a zajedno jedu grah s kobasicom. Prigodna prvomajska izreka pojednostavljeno objašnjava statistiku, u ovom slučaju onu o mirovinama. Ministar Marko Pavić ovih je dana, braneći mirovinsku reformu u jeku prikupljanja referendumskih potpisa, rekao da je samo 20 posto umirovljenika radilo 40 i više godina te da oni u prosjeku primaju 4.500 kuna mirovine. Za većinu starijih građana, ova cifra zazvučala je kao znanstvena fantastika pa su ministra optužili da laže, iznoseći vlastite primjere koji pobijaju izrečene brojke. Odlučili smo stoga provjeriti jesu li one točne i ovako ugrubo moramo vam odmah reći da – jesu. No, krenimo redom.
Ilustracija: Mirovina.hr/Pixabay
Tekst s izjavom ministra Marka Pavića izazvao je veliko negodovanje u komentarima na Facebook stranici portala Mirovina.hr. Presuda naših čitatelja može se svesti na to da “ministar laže”.
“Samo 20 posto hrvatskih umirovljenika ima 40 godina radnog staža, a prosjek je 30,2 mjeseca, dok je u Europi prosjek 35 i u Njemačkoj 37 godina. Ono što vidimo, oni koji su bili duže na tržištu rada, tih 20 posto umirovljenika, imaju prosječnu mirovinu 4.500 kuna. Prema tome, išli smo prema cilju da ljudi ostaju dulje na tržištu rada i da čim skupe 41 godinu mogu u mirovinu” – izjavio je Marko Pavić ovih dana na RTL-u, a iste je podatke iznosio i ranije.
Krenuvši tragom izrečenoga, “bacili” smo se još jednom na proučavanje statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Podaci za mirovine isplaćene u travnju kažu da je prosjek starosnih mirovina za 40 i više godina radnog staža doista 4.506 kuna. No, riječ je o onima bez međunarodnih ugovora koje se isplaćuju umirovljenicima s inozemnim mirovinama za samo dio radnog staža odrađenog u Hrvatskoj pa time “ruše” ukupni prosjek. Kada gledamo ukupan broj umirovljenika (1,14 milijuna), onda taj prosjek pada te iznosi znatno manje, 3.693 kune.
S prosjekom od 4.500 kn samo 8 posto umirovljenika
Ono u čemu ministar nije u pravu jest broj umirovljenika s mirovinama koje navodi. Naime, prosjek od 4.500 kuna ima samo 77 tisuća starosnih umirovljenika sa 40 i više godina staža, što je svega osam posto korisnika, a ne 20.
Svi koji su radili 40 godina i više imaju u prosjeku 500 kuna manju mirovinu, 4.000 kuna, a njih je ukupno skoro 150 tisuća, odnosno 15 posto od 973.753 umirovljenika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez međunarodnih ugovora. Dakle, to nisu samo starosne, nego i obiteljske i invalidske mirovine. U sve navedene brojke nisu ubrojene braniteljske mirovine.
Kada gledamo sve mirovine prema ZOMO-u, s međunarodnim ugovorima, svi umirovljenici koji su u prosjeku radili 40 i više godina, a ima ih oko 187 tisuća, u prosjeku primaju 3,401 kunu mirovine. Ipak, to je 1.100 kuna manje od onoga što ministar ističe, a ni njih nema 20, nego 16 posto.
Tablica HZMO-a
Ide mu matematika, ali što s logikom?
Ministar je želio kazati da je jako malo umirovljenika koji su radili 40 i više godina, što doista jest čak i ispod tih 20 posto koje navodi. Međutim, za podatak o visini mirovina izvukao je onaj koji se tiče samo jednog dijela skupine takvih umirovljenika, svega osam posto onih s mirovinom od 4.500 kuna.
Zaključno, možemo kazati da ministar rada i mirovinskog sustava nipošto nije lagao, već “kombinirao” podatke koji bolje zvuče. Kako Marko Pavić dolazi s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, u njegove sposobnosti na tom polju doista ne treba sumnjati. Međutim, kada je u pitanju logika, naši bismo pokoju zamjerku. Tako ministar kao argument za povećanje dobi za odlazak u mirovinu navodi da će se to odnositi “samo” na građane koji nisu ranije uspjeli sakupiti 41 godinu staža. No, takvih je, kao što vidimo, ukupno svega 15 posto. Možda će se, kako ministar tvrdi, ta brojka povećavati, no teško da će se u njoj moći pronaći većina.
Da većina umirovljenika staž od 40 godina skuplja do samoga kraja, govori i podatak da je u starosnoj mirovini za dugogodišnjeg osiguranika samo 28.481 umirovljenika. Oni su u mirovinu otišli ranije, sa 60 godina života i 41 staža, mirovina im je u prosjeku 3.500 kuna, a čine tek 2,5 posto ukupne umirovljeničke populacije. Svi ostali morali su ipak raditi duže.
Komentare čitatelja na jučerašnji tekst možete pogledati na našoj Facebook stranici.
