Umirovljenici, oprez! Pripremite se na intenzivne političke kampanje, glasat ćemo tri puta u dvije godine
Kampanja za iduće izbore počinje istog trenutka kada ih osvojite, ali stvari se ipak zaoštravaju ususret izborima. Hrvatsku čekaju tri velika testa u manje od dvije godine. Sredinom sljedeće izbori za Europski parlament, krajem iduće predsjednički izbori, a godinu dana nakon toga i parlamentarni izbori. Demografska struktura se promijenila, tradicionalni odnosi moći među političkim strankama su pred krahom. Što ćemo odabrati?
Foto: Pixabay
Nezadovoljstvo vođenjem države, masovno iseljavanje, urušavanje starih i stvaranje novih političkih opcija neke su od ključnih karakteristika koje će obilježiti predstojeći val izbora. Ako uzmemo samo iseljavanje, u čemu prednjači nešto mlađa populacija, umirovljenički glas na izborima bit će važniji nego ikada.
Do sada su birali isključivo HDZ i SDP, kao što možete vidjeti ovdje, a nije poznato je li se dogodila “kap koja je prelila čašu” i hoće li svoj glas na izborima povjeriti nekoj trećoj opciji.
Izbori za Europarlament sredinom 2019.
Prvi od njih, koji bi se trebali održati za nešto više od pola godine, su izbori za Europski parlament. Velika Britanija je brexitirala iz EU, tako da će odnosi snaga u politički mjenjolikom krajoliku Europe biti posve drugačiji nego što su oni to danas. Što se tiče Hrvatske, neće biti toliko promjena – umjesto dosadašnjih 11, imat ćemo 12 zastupnika u Europarlamentu.
Do sada su građanima izbori za Europarlament bili nisko na listi prioriteta, što potvrđuje izlaznost 2014. godine, kada je izašlo svega 25,24 posto birača.
Ipak, ovoga puta se ni izbori za Europarlament ne smiju ignorirati, budući da će oni poslužiti kao velika anketa za provjeravanje odnosa snaga, a rezultati bi mogli birače mobilizirati za promjene na predstojećim predsjedničkim i parlamentarnim izborima.
Predsjednički izbori krajem 2019.
Predsjednica Grabar-Kitarović najizgledniji je kandidat za predsjedničke izbore koji će se održati krajem 2019. godine. Intenzivna medijska kampanja, u koju upada i nedavno ‘bockanje’ Ministarstva vanjskih i europskih poslova tome je najbolji dokaz. U pravilu, podrška joj je rasla kada god je ‘napadala’ Vladu zbog određenih odluka, iako nije bilo pretjeranog lupanja šakom od stol, sjetit ćete se.
Vrlo je zanimljivo vidjeti tko će joj biti protukandidat. Na izborima 2019. bilo je najmanje kandidata za predsjedničke izbore u povijesti Hrvatske. Uz Kolindu, tu su bili Ivo Josipović, današnji ministar zdravstva Milan Kujundžić i tada široj javnosti nepoznati mladi predsjednik Živog zida – Ivan Vilibor Sinčić.
Oporbene stranke su poprilično tajnovite oko svojih kandidata za predsjednika države, ali vrlo je vjerojatno da bi u utrci mogli ugledati neka nova lica. Primjerice Daliju Orešković, koja tajnovito ne odaje svoje političke planove, ali najviše kritizira upravo trenutačnu predsjednicu.
Sigurno će se na tim izborima naći i jedan istaknuti Živozidaš, budući da je Živi zid svoj politički uspjeh djelomično temelji na predsjedničkim izborima iz 2014. godine. Slično je i s MOST-om, koji je nakon dolaska Andreja Plenkovića na vlast izletio iz Vlade i izgubio komad podrške birača.
Svakako će biti zanimljivo vidjeti koga bi raspadajući SDP mogao ponuditi, iako se naveliko već šuška o povratku Zorana Milanovića u politiku, upravo na predsjedničkim izborima. Da se oni događaju danas, tvrde istraživanja, u drugi krug bi ušli upravo Grabar-Kitarović i Milanović.
Parlamentarni izbori 2020. godine
Parlamentarni izbori sigurno će poslužiti kao šećer na kraju, budući da su najvažniji među spomenutim izborima.
Mnogim građani koji možda i žele pratiti politiku s grčem u želudcu gledaju situaciju u Saboru. Na stranu to što je uopće degutantno gledati praznu sabornicu, ovaj saziv sabora obilježen je, najkraće rečeno, uvredljivo očitom trgovinom mandatima. Sjetite se samo kako je šef HNS-a sabotirao kandidatkinju iz vlastite stranke na lokalnim izborima za gradonačelnika Zagreba, potom kako su pretrčali iz SDP-ovog krila u HDZ-ovo. Sjetite se Sauche i svih drugih Saucha koji ovih dana napuštaju pozicije s kojih su izabrani i trče Bandiću, koji daje podršku HDZ-u.
Dva su moguća scenarija, krenimo s izglednijim. Povjerenje u rad institucija je na povijesno niskim granama, što mnoge građane baca u apatiju i odbijaju uopće sudjelovati u demokraciji koja nalikuje na farsu, gdje se s plaćom od 8-9 prosječnih mirovina nagrađuje pritiskanje gumba prilikom glasanja. Drugi i manje vjerojatni scenarij je kažnjavanje takvog ponašanja i otkazivanja poslušnosti strankama za koje ste godinama glasali.
Sjetite se samo mučnih izbora 2015. i 2016. godine koji su jasno pokazali da smo u nekoj vrsti zatočeništva. Niti jedna stranaka nije dovoljno jaka da samostalno ili u nekoj predizbornoj koaliciji samostalno osvoji vlast, što ih tjera u čudnovate postizborne koalicije. Koalicije koje ne predstavljaju ideje za koje su dobili povjerenje.
Očekujte obećanja, brda i doline
Kao i na svakim izborima, stranke će istražiti koje stvari građani žele čuti, a potom će krenuti bombardiranje obećanjima. Ako i oni slučajno prepoznaju rastuću ulogu umirovljenika u izborima, mogli biste se naslušati svega i svačega.
S druge strane, umirovljenike koji već godinama neumorno daju svoj glas HDZ-u i SDP-u neće morati posebice previše nagovarati, njima samo trebate javiti datum kada su izbori i oni će svoj posao napraviti.
