Umirovljenici o dopunskom: “70 kuna od malih mirovina znatan nam je trošak”
Oko 10.000 umirovljenika ostalo je bez prava na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja u posljednjih godinu dana. Glavni razlog usklađivanje je mirovina, čijim su povećanjem prekoračili granicu prihoda, 1.939 kuna za samca i 1.516 po članu obitelji, što ih je bacilo u dodatni trošak od 70 kuna mjesečno. Ministri su problem obećali riješiti još lani, ali nisu. Sindikat umirovljenika traži da se cenzus podigne na granicu siromaštva od 2.485 kuna. U protivnom, prijete izlaskom na ulice. Što misle pitali smo i same umirovljenike.
Foto: Mirovina.hr
Izvanredni sastanak Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na temu podizanja cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje trebao bi se održati ovih dana s predstavnicima Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Ministarstva zdravstva. Sindikat umirovljenika traži da se cenzus za besplatnu policu svake godine usklađuje s linijom siromaštva koja trenutno iznosi 2.485 kuna kako bi se od dodatnog troška zaštitili siromašni građani, među njima i umirovljenici.
Iznos koji traže oko 500 kuna je veći od sadašnjeg cenzusa za samca, što bi za državu predstavljalo dodatan izdatak. Puno veći broj građana oslobođen bi bio troška za dopunsko zdravstveno, ali s druge strane, cenzus se nije mijenjao posljednjih 15 godina. Također, osobi s mirovinom od 2.000 kuna taj trošak nipošto nije zanemariv.
‘Na mostu dobiju, a na ćupriji izgube’
Umirovljenica Slavica (72) strahuje da će kod idućeg usklađivanja mirovina prijeći postojeći cenzus. Mirovina joj sada iznosi 1.900 kuna pa nema obvezu plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja. No, ako se granica prihoda ne podigne, sasvim sigurno da je od iduće godine čeka novi izdatak od 70 kuna mjesečno, odnosno 840 kuna godišnje.
“Moramo biti svjesni situacije. Radila sam 34 godine, mirovina mi je 2.400 kuna. Naravno da mi je 70 kuna mjesečno za dopunsko zdravstveno osiguranje trošak na takav iznos. Sa TV pretplatom to vam je još 80 kuna, dakle 150 kuna mjesečno. Trebali bi podići cenzus ili osloboditi umirovljenike s ispodprosječnim mirovinama. S druge strane, i radnici bi veće plaće, ali nema se jednostavno od kuda. Treba biti skroman” -smatra 76-godišnja Ljubica Čihor.
Ako nema za sve, mora biti barem za one najsiromašnije, smatraju umirovljenici. Predlažu stoga da se cenzus usklađuje sa svakim usklađivanjem mirovina.
Umirovljena znanstvenica Marija Zaić Kubatović Foto: Mirovina.hr
“Na neki način bi trebalo povećati izdvajanje za dopunsko, ali i pomoći ljudima s najnižim mirovinama. Njima je i 70 kuna puno. Opet, kada bi se sve umirovljenike oslobodilo dopunskog, onda bi to drugi građani morali platiti umjesto njih. Ne možemo imati vrhunsko zdravstvo s malo novca. Trebalo bi se stoga onima koji imaju najmanje pomoći iz nekog drugog fonda. Imam pristojnu mirovinu pa mi nijedna kuna za zdravstvo nije uzaludna. Kako se ti novci raspoređuju i troše, mi ne možemo ni kontrolirati ni znati. Što se usklađivanja mirovina tiče, cenzus bi svakako trebalo pomicati svaki put ovisno o tome, tako da ne ispadne da umirovljenici na mostu dobiju, a na ćupriji izgube. To stvarno ne bi bio nikakav problem niti veliki trošak za proračun. Ti ljudi koji imaju tako male mirovine radili su najteže poslove i najduže”- kaže nam umirovljena znanstvenica Marija Zaić Kubatović.
‘Čujte, to se mora platiti’
Umirovljenica Ljubica Petrović Foto: Mirovina.hr
“Plaćam 70 kuna, mogu to podnijeti. Čujte, to se mora platiti. Bila sam dva puta u bolnici i nisam platila ništa. Imam 3.500 kuna mirovinu, ali mnogi ima manje, njima je trošak. Radila sam 35 godina u Elektri, bila je dobra plaća, tamo sam počela i završila, dobila sam i stan od njih. Ljudi rade sve dulje, a mladi su nam po parkovima” – zaključuje Ljubica Petrović.
