Umirovljenici mogu nekako živjeti pola mjeseca: Milivoj Špika traži promjenu u obračunu mirovina
Unatoč usklađivanju mirovina i jednokratnom dodatku, brojni umirovljenici mogu donekle živjeti samo pola mjeseca, upozorio je Milivoj Špika iz Platforme Umirovljenici zajedno. Istaknuo je da Vlada mora naći načina da podigne udio mirovina u BDP-u te bazirati isplate temeljem plaća u posljednjih 10 godina rada.
Iako je travanjski jednokratni dodatak dobro došao umirovljenicima, o čemu smo i pisali, pravo je pitanje koliki će biti zajamčeni rast mirovina u ovoj, predizbornoj godini. Uz usklađivanje od 5,37 posto, prosječna starosna mirovina iznosi oko 437,43 eura. Medijski koordinator Platforme Umirovljenici zajedno, Milivoj Špika je u HRT-ovoj emisiji Studio 4 naglasio da to nije dovoljno.
– To nije ni približno onoliko koliko je trebali biti, s obzirom kada se to svede na realno stanje, doživjeli smo realni pad mirovina, a i plaća. Taj paket pomoći nije nešto puno pomogao, ali naravno svaki paket pomoći od Vlade je dobrodošao u kriznim trenutcima, rekao je Špika.
Paketi pomoći nisu rješenje
Smatra da paketi pomoći nisu rješenje umirovljeničkih pitanja, kao niti dogovor Vlade i sindikata javnih službi koji je pokazao da linearan pristup izračunu osnovica za plaće, što utječe i na kasnije mirovine, nije bio dobar. Upozorio je da je udio mirovina u hrvatskom BDP-u na 10,2 posto, što je znatno ispod europskog prosjeka.
– Kada bismo mi taj udio mirovina u BDP-u Hrvatske podigli na nekih 12 ili 12,5 posto, onda bi to nominalno bilo blizu nekih milijardu i 700 tisuća eura. Mi bismo s time riješili dvije trećine onih koji su sada s mirovinama ispod linije siromaštva, ali ne način da idemo s linearnim povećanjem mirovina, već da napravimo potpuni novu formulu za izračun mirovina, pojasnio je Špika ranije postavljeni zahtjev Platforme Umirovljenici zajedno i dodao kako bi se novi model trebao bazirati na 75-80 posto neto plaće u posljednjih 10 godina rada.
Preživljavanje polovine mjeseca
S trenutnim mirovinama, ustvrdio je, umirovljenik može nekako preživjeti do sredine mjeseca, a nakon toga mora misliti hoće li biti bez hrane ili bez lijekova. Posljedica je to i katastrofalnog omjera između radnika i umirovljenika, koji je treći najgori u cijeloj Europskoj uniji.
– Međutim, kako je Hrvatska uz ostalo i socijalna država, to znači da se društvo mora brinuti za osobe starije životne dobi, posebno za umirovljenike. Isto tako, prije ili kasnije s obzirom na produljeni životni vijek građana, treba se razmišljati o produljenju radnog vijeka. Osoba koja stječe pravo na mirovinu s napunjenih 65 godina, može nastaviti raditi. Tu je Vlada izmjenom Zakona o radu napravila grešku gdje su rekli da se to može, ali uz suglasnost poslodavca, rekao je.
Objasnio je da umirovljenici ne mogu ostati raditi bez suglasnosti poslodavca te žali zbog toga što resorno ministarstvo nije prihvatilo njihov amandman kojim su tražili da radnici pisanim putem obavijeste poslodavca da ostaju raditi. Na taj način bi im se radni vijek automatski produljio za dvije godine, a kasnije bi ovisio o dogovoru s poslodavcem.