Umirovljenici koji rade na pola radnog vremena u trgovinama zarađuju 1.700 kuna
Mirovinska reforma je proširila krug umirovljenika koji mogu raditi na pola radnog vremena (20 sati tjedno) i neometano primati mirovine. Poslodavci u trgovačkim lancima trljaju ruke, a sve je veći fokus na turističkoj sezoni u kojoj već nekoliko godina nedostaje radnika. Kako to da se prije nekoliko godina starije ljude doslovce tjeralo u prijevremene mirovine, a sada ih velikodušno prihvaćaju natrag?
Zaposlenici u trgovinama koji nisu umirovljenici i koji rade na puno radno vrijeme na poziciji prodavača – mjesečno zarade od 3.200 do 3.500 kuna neto. Logično, oni koji rade duplo manje, a riječ je o umirovljenicima, zaradit će duplo manje – oko 1.700 kuna. Barem tako tvrdi predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić, piše slobodnadalmacija.hr.
Prosječna mirovina je i dalje oko 2.400 kuna, a skupa s novim poslom primaju oko 4.100 kuna. Sigurno je s takvim primanjima lakše preživjeti nego samo s mirovinom. I sigurno se onima koji imaju uvjete za “prosječnu” mirovinu isplati umiroviti i onda ponovno zaposliti jer će im primanja biti veća od radnika koji rade na puno radno vrijeme.
Samo u Sparu 200 prijava
No, od ukupnog broja onih koji mogu raditi, radi ih tek 5.514, s tim da je brojka povećana za oko deset posto otkad je mirovinska stupila na snagu.
Iako je povratak umirovljenika na radna mjesta bio najavljivan u dosta većim brojkama od ovih, i tih 500-tinjak novih/starih radnika je nešto.
Poslodavci i turistički djelatnici koji se proteklih nekoliko sezona muče s nedostatkom radne snage vjeruju kako će upravo umirovljenici uskočiti i spasiti stvar. Barem u području trgovine.
Jedan od prvih trgovačkih lanaca koji je otvorio vrata umirovljenicima je Spar, gdje su prva zapošljavanja već izrealizirana. Onima kojima je potrebno osiguravaju i prijevoz do posla, a do sada se samo kod njih javilo 200-tinjak umirovljenika.
“Mogućnost zapošljavanja, osim na poziciji blagajnika-prodavača, nudimo i na radnim mjestima pekara i mesara, ovisno o radnom iskustvu”, poručuju iz Spara.
Otkrivaju kako su među zaposlenim radnicima i radnici koji su donedavno bili puni zaposlenici Spara, a sada su nakon mirovine ponovno zaposleni na istom radnom mjestu.
Iz trgovačkog lanca Tommy se nadaju da će umirovljenici tek ublažiti nedostatak radne snage, ali ne vjeruju da je u njemu rješenje:
“Namjeravamo povećati broj ovisno o našim potrebama i ponudi na tržištu, posebno u razdoblju povećane potražnje za radnom snagom kao što je turistička sezona, a određene aktivnosti u tom pravcu smo već poduzeli”, rekao je Dario Mamić iz Tommya.
“Nitko vam to neće raditi ako nije baš egzistencijalno ugrožen”
Čelnica Sindikata trgovine Hrvatske tvrdi da se domaći umirovljenici neće vraćati na tržište rada “zbog želje za aktivnijim životom”, kao što je to u zapadnim zemljama EU, nego iz egzistencijalne nužde:
“U trgovini vam za 1.600 kuna mjesečno neće doći raditi nitko tko nije egzistencijalno ugrožen i tko već nije radio taj posao. Prosječna mirovina zaposlenih u trgovini u 2017. godini iznosila je 2.231 kunu pa je jasno da će upravo ovi umirovljenici biti kandidati za posao na pola radnog vremena.
Najveći je problem što u trgovini nikad ne radite samo jedan posao – s blagajne će vas poslati da slažete police i očistite ako što treba”, upozorava Zlatica Štulić.
Donedavno ih se tjeralo u mirovine, a sada u njima vide spas?
U Hrvatskoj je i dalje velik problem u nezaposlenosti skupine 55+. Više od polovice njih je u Hrvatskoj nezaposlenost (59,7 posto), što je vrlo zabrinjavajuće u odnosu na europski prosjek (39,5 posto).
Mnogi ljudi su u tim radno sposobnim godinama ostali bez posla i iznimno im je teško pronaći novi posao. Kao jedini izvor prihoda preostaje im prijevremena mirovina s kojom jedva preživljavaju.
Dakle, najveći valovi “tjeranja” u prijevremene mirovine su iza nas. A s druge strane, te iste ljude se sada gleda kao odličnu skupinu koja bi mogla ponovno uskočiti na radno mjesto i spašavati turističku sezonu.
“Osim toga, nije mi jasno kako to da su trgovci donedavno u prijevremenu mirovinu slali svoje zaposlenike jer su htjeli mlađe djelatnike koji će biti u punoj snazi, a sad su objeručke posegnuli za umirovljenicima”, pita se Zlatica Štulić.
Istaknula je kako je država ipak trebala naći resurse da angažira nezaposlene na birou u populaciji 55+.