Umirovljenici, imate li vremeplov? Evo kako Vlada gleda na povećanje mirovina
Je li Vlada odustala od današnje generacije umirovljenika? Tako nešto može se zaključiti iz službenog mišljenja o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. U tom dokumentu ne samo da odbijaju povoljniju formulu usklađivanja mirovina, nego iznose svoj kut gledanja kako do većih mirovina koji je zapravo neostvariv za sadašnje umirovljenike.
Foto: Unsplash
Vlada je na prošlotjednoj sjednici saborskoj većini poručila da ne prihvate Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koji je u proceduru uputio Klub zastupnika SDP-a. SDP-ovci u navedenom prijedlogu za umirovljenike traže dvije stvari – isplatu inflatornog dodatka i drugačiju formulu usklađivanja mirovina. Niti jedan od ta dva prijedloga ne predstavlja novitet u javnom prostoru budući da je njihov prijedlog inflatornog dodatka kopija prošlogodišnjeg covid dodatka, a formulu usklađivanja koju predlažu već godinama traže umirovljeničke udruge.
Međutim, samim slanjem zakonskog prijedloga u proceduru Vlada je dobila zadatak objasniti zašto ga ne želi prihvatiti pa je objavom tog dokumenta otkriveno nekoliko neugodnih istina.
Predložena formula povoljnija je za umirovljenike
Trenutačna formula usklađivanja umirovljenicima dva puta godišnje donosi po par posto veću mirovinu. Od 2016. do danas mirovine su putem dvogodišnjih usklađivanja rasle 18,16 posto. To je rezultat takozvane 70:30 formule usklađivanja u kojoj se zbraja 70 posto povoljnijeg i 30 posto nepovoljnijeg faktora (a faktori su indeks inflacije i indeks rasta plaća).
SDP, a zapravo umirovljeničke udruge, traže drugačiju formulu usklađivanja. Parametri, odnosno inflacija i rast plaća, ostali bi isti, ali bi omjer bio 100:0. To bi značilo da bi se mirovine usklađivale točno onoliko koliko rastu plaće u polugodišnjem razdoblju ili točno onoliko koliko iznosi inflacija. Ni više ni manje.
Na portalu smo izračunali da bi s takvom formulom usklađivanja mirovine od 2016. do danas rasle ravno 34 posto, gotovo dvostruko više nego s postojećom formulom.
Više o tomu možete pročitati OVDJE.
Vlada: Nemamo novca za to
Veće stope usklađivanja neminovno bi značile i veći trošak za proračun. Isplata mirovina pojedinačno je najveća stavka u Državnom proračunu, a znamo da se malo više od polovice potrebnog iznosa prikupi s doprinosima.
Budući da su zakonski obvezni napisati zašto odbijaju prijedlog zakona možemo dobiti mali uvid u razmišljanje vladajućih:
“Vlada RH posebno ističe kako pri razmatranju predloženog modela za usklađivanje mirovine prema 100% povoljnijem indeksu potrebno uzeti u obzir da je kretanje indeksa plaća i potrošačkih cijena u direktnoj korelaciji s kretanjem gospodarstva i trenutnim fiskalnim stanjem u državnom proračunu.
U slučajevima kada je rast potrošačkih cijena veći od rasta plaća (a to je sada, op.a.), dolazi do pada realne vrijednosti plaća i za očekivati je da se gospodarstvo nalazi u recesijskom razdoblju koje ima negativne fiskalne učinke na državne financije. Prema navedenom, može se dogoditi da u recesijskom razdoblju državni proračun ne bude u mogućnosti osigurati sredstva potrebna za usklađivanje mirovina koje proizlazi isključivo iz rasta potrošačkih cijena”, objašnjava Vlada.
Više o tomu možete pročitati OVDJE.
Vladin plan za veće mirovine: Morate dulje raditi i imati veće plaće
Također, Vlada napominje kako “problem niskih mirovina nije moguće sustavno riješiti promjenom načina usklađivanja mirovina”. To je zapravo i točno jer zadatak usklađivanja nije da mirovine rastu, nego da im se očuva vrijednost. Konkretniji termin za usklađivanje je indeksacija, a to u biti znači uskladiti nešto (u ovom slučaju mirovine) s inflacijom, odnosno održati kupovnu moć prve mirovine koju je umirovljenik dobio u narednim godinama.
Međutim, ono što je nevjerojatno pesimistično za trenutačne umirovljenike je sljedeće:
“Problem niskih mirovina nije moguće sustavno riješiti promjenom načina usklađivanja mirovina, već je nužno konstantno ukazivati na potrebu dužeg ostanka u svijetu rada i povećanja plaća”, poručuju iz Vlade.
Poruka umirovljenicima je da bi se, valjda, vremeplovom trebali vratiti u prošlost, raditi dulje i imati veće plaće. Tek tako će moći ostvariti veće mirovine. Je li ovo direktna poruka da se od trenutačne generacije umirovljenika, koji su svoj radni staž odradili i mirovina im je takva kakva je, odustalo, zaključite sami.
Mala je utjeha što se korisnici najniže mirovine mogu se nadati povećanju od 3 posto, a reforma obiteljskih mirovina, koja će također jednom krugu umirovljenika donijeti veće mirovine, pomalo je zapela. Kostur reforme trebao je biti predstavljen još krajem prošle godine, a evo nas već pri kraju ožujka.
