Više od 50.000 blokiranih građana su umirovljenici. Iz FINA-e za Mirovina.hr otkrivaju da dugovanja ovršenih građana koji na zaštićeni račun primaju mirovinu iznose vrtoglavih 880 milijuna eura. Najviše duguju državi za poreze i doprinose, a slijede banke i agencije za naplatu potraživanja.
Novac | Foto: mirovina.hr
Gotovo svaki četvrti blokirani građanin je u mirovini. Naime, među više od 220 tisuća ovrha, 51.779 ovršenih na zaštićeni račun u listopadu primalo je mirovinu. Iz Financijske agencije za portal Mirovina.hr prikazali su i strukturu duga hrvatskih umirovljenika.
Ovršenici koju su prijavili mirovinu kao zaštićeno primanje ukupno su dužni 879.870.289,61 eura. Iz FINA-e otkrivaju i da se od toga 580.002.401,49 eura odnosi na glavnicu, a čak 299.867.888,12 eura na kamatu.
Umirovljenici najviše duguju za porez i doprinose
Umirovljenici pritom najviše duguju prema porezima, doprinosima i drugim javnim davanjima u korist Republike Hrvatske. Veći ovrhovoditelji su još banke i agencije za naplatu potraživanja.
– Ukupni dug prema bankama iznosi 270.685.503,70 eura za evidentiranih 104.011 osnova za plaćanje, otkrili su nam iz FINA-e.
Na mirovinama isplaćenima u listopadu, prema Ovršnom zakonu provedeno je 21.424 ovrhe.
– Napominjemo da HZMO ne vodi podatke o broju umirovljenika nad kojima se provodi ovrha, već o broju ovrha na mirovinama te da se u nekim situacijama na jednoj mirovini mogu provesti dvije ovrhe. Stoga, brojka od 21.424 ovrha, ne znači ujedno i broj umirovljenika, pojasnili su iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Mirovinsko, napominju, provodi ovrhu prema sudskim i izvansudskim rješenjima o ovrsi i izjavama o zapljeni u skladu s člankom 173. Ovršnog zakona koji propisuje izuzeća, odnosno ograničenja od ovrhe. Pritom se mirovine ovršuju prema vrsti tražbine i visini mirovine (ako podliježu oporezivanju, nakon što se iz mirovine ustegnu porez i prirez) i to zapljenom pljenjivog dijela mirovine i prijenosom na račun ovrhovoditelja radi naplate.
Koliki dio mirovine se izuzima od ovrhe?
Na stalnom novčanom primanju koje je veće od prosječne netoplaće, ovrha se u 2023. godini provodi prema prosječnoj neto plaći koja je određena za razdoblje od siječanja do kolovoza 2022. u iznosu 1.006,44 eura/7.583,00 kuna. Za mirovine koje su manje od tog iznosa, iznosi o izuzeću se ne propisuju za svaku godinu, već se provode u propisanim omjerima.
Tako je od ovrhe izuzeto tri četvrtine mirovine manje od prosječne plaće radi naplate dugovanja. Međutim, kada je riječ o uzdržavanju i naknadi štete zbog zdravlja te gubitka ili smanjenja radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, od ovrhe se izuzima pola mirovina. Za uzdržavanje djeteta od ovrhe je izuzeta tek četvrtina mirovine.
Kod mirovina većih od prosječne plaće, u pravilu se od ovrhe izuzima dvije trećine, dok je udio izuzeća u ostalim slučajevima jednak kao i kod primanja ispod prosječne plaće,
