Umirovljenice s dužim karijerama danas su sretnije od onih s kratkim ili isprekidanim stažem
Jedan od najvećih izazova razvijenog svijeta jest razumijevanje demografskog starenja stanovništva, a to nije moguće bez podataka. Nedavno su objavljeni rezultati šestog i sedmog vala studije “Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi (SHARE)”. Evo koje su trendove primijetili kod žena s obzirom na duljinu i isprekidanost njihovih karijera.
Foto: Pixabay
Nedavno su objavljeni rezultati šestog i sedmog vala velikog europskog “Istraživanja o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi (SHARE)”. Radi se o anketnom istraživanju koje je pokrenuto 2004. na inicijativu Europske komisije, a Hrvatska mu se pridružila u 2015. godini. Do danas su prikupili otprilike 380 tisuća intervjua od otprilike 140 tisuća ispitanika iz 27 europskih država i Izraela, a u SHARE je uključeno oko 2500 osoba iz Hrvatske.
SHARE-ovu publikaciju “Zdravstveni i socioekonomski status tijekom životnog ciklusa” čini 26 prijevoda kratkih istraživanja, a urednici hrvatskog izdanja su doc. dr. sc. Šime Smolić i izv. prof. dr. sc. Ivan Čipin s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Razina prihoda starijih ovisi o životnim odabirima
U jedanaestom poglavlju istraživači su istraživali obrasce sudjelovanja na tržištu rada i njihov učinak na dobrobit žena. Razina prihoda i dobrobiti te socioekonomska situacija kod starijih ljudi ovisi o njihovim životnim odabirima.
Obrasci zaposlenosti i dohotka značajno se razlikuju unutar zemalja i među njima samima osobito iz perspektive roda.
“Služeći se rezultatima istraživanja, razlikujemo žene čije su karijere na tržištu rada bile potpune i žene čije su karijere bile isprekidane. Također, analiziramo razlike u obrascima isprekidanih karijera kod žena u različitim zemljama. Potom procjenjujemo postoji li poveznica između obrasca karijere na tržištu rada i trenutačne socioekonomske situacije žena, uljučujući njihove razine zdravlja, dohotka i zadovoljstva vlastitim životom”, napominju autori u uvodu.
Obiteljske politike utječu na aktivnost žena na tržištu rada
Postoje mnoga objašnjenja za razlike u obrascima karijera žena. Prva od njih je prisutnost djece u kućanstvu.
“Tako majke mogu imati malo radnog iskustva ili ga uopće nemati, ili mogu odlučiti uravnotežiti obiteljske i radne obveze češćim prekidima u karijeri ili radom na nepuno radno vrijeme”, navode autori.
Ti izbori nisu samostalni i ne postoje u vakuumu – utječu i ograničenja institucijske skrbi o djeci, politike roditeljskog dopusta, heterogenost zdravlja i invaliditeta, obrazovanje…
Najviše neprekinutih ženskih karijera u Češkoj i Poljskoj
Istraživanje razlikuje tri moguća stanja što se tiče karijere – zaposlenost na puno radno vrijeme, zaposlenost na nepuno radno vrijeme i neaktivnost (nezaposlenost). Kada se podaci analiziraju, dobiju se tri skupine žena:
“Prva skupina uključuje žene s vrlo kratkim razdobljima zaposlenosti u mlađoj dobi koje provode većinu svog života izvan tržišta rada. Druga skupina uključuje karijere kojima dominira zaposlenost na nepuno radno vrijeme, ponekad također s kratkim epizodama zaposlenosti na puno radno vrijeme te neaktivnost na početku karijere. Treća je skupina najbrojnija i može se opisati kao razmjerno visok udio zaposlenosti na puno radno vrijeme u karijeri”, stoji u istraživanju.
Najveći udio neprekinutih karijera možemo pronaći u Češkoj i Poljskoj, a više od polovine žena ima slično ispunjene karijere u Danskoj, Francuskoj i Švedskoj.
S druge strane, najmanje ispunjene karijere dolaze u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj.
Kako ispunjene ili neispunjene karijere utječu na današnje umirovljenice?
Sada kada okvirno imamo obrasce karijera, kako one utječu na današnje umirovljenice koje su te karijere već proživjele? Istraživači su gledali trenutačne razine zaposlenosti, procjene zdravlja, financijsku situaciju i zadovoljstvo vlastitim životom.
Zaposlenost
Trenutačna zaposlenost niža je među ženama koje pripadaju skupini s malom ili nikakvom povezanosti s tržištem rada tijekom života. Žene koje su radile na pola radnog vremena imaju statistički najveću šansu da se u i danas zaposlene, čak i od žena koje su imale ispunjenu radnu karijeru.
Procjena zdravlja
Udio žena koje svoje zdravlje procjenjuju kao vrlo dobro najveći je među ženama koje su imale karijere s punim radnim vremenom, a nakon njih su to žene čijim je karijerama dominirao rad na nepuno radno vrijeme.
Financijska situacija
Logično, žene koje su radile na puno radno vrijeme imaju veće mirovine od onih koje su radile na pola radnog vremena, dok žene koje uopće nisu radile rijetko kad imaju pravo na mirovinu. One koje nisu sudjelovale na tržištu rada suočavaju se s puno većim poteškoćama u spajanju kraja s krajem u odnosu na dvije “radne” skupine.
“K tome, udio žena koje lako spajaju kraj s krajem veći je od 47 posto kod žena koje su uglavnom radile na nepuno radno vrijeme i još nešto veći (49 posto) kod žena koje su radile na puno radno vrijeme”, stoji u istraživanju.
Zadovoljstvo vlastitim životom
Žene koje su imale karijere (osobito karijere na nepuno radno vrijeme) čine se zadovoljnijima vlastitim životom od žena koje su uglavnom bile neaktivne. U odnosu na žene s karijerama na puno i nepuno radno vrijeme, kod žena koje su uglavnom bile neaktivne također je manja vjerojatnost da će osjećati da život ima smisao.
Foto: SHARE
