Umirovljenica u Banci hrane: ‘Ne bih mogla preživjeti bez ovoga s invalidskim mirovinom’
Po svoj paket s osnovnim namirnicama svakog dana u Banku hrane dođe između 15 i 20 najsiromašnijih građana. Među njima su i umirovljenici koji bez ovog oblika pomoći ne bi mogli preživjeti mjesec. Broj korisnika raste, a tako i potreba za donacijama. Najveći donatori su trgovački centri, ali donirati može svatko tko želi.
Banka hrane u zagrebačkoj Heinzelovoj ulici počela je s radom početkom listopada. Potrebe su očekivano velike pa sve što dobiju odmah podijele. Svakodnevno po svoj paket pomoći ovdje dođe između 15 i 20 najsiromašnijih građana, njih 700 na godinu. Dosad je prikupljeno i donirano 14 i pol tona prehrambenih proizvoda. U paketu se nalaze tjestenina, brašno, ulje, sol, šećer, sredstva za higijenu te ostale najosnovnije namirnice.
Bez ovakvih paketa mnogi ne bi preživjeli mjesec, a među njima su i umirovljenici.
– S invalidskom mirovinom jako teško, ne bih mogla preživjeti bez ovoga. Dobijem ulje, dobijem špeceraja i sama si skuham. Dobijem i mesa i kruha, sve ono što mi je najpotrebnije, za RTL-ov Danas.hr govori jedna umirovljenica u teškoj životnoj situaciji.
Najveći donatori su trgovački lanci, ali donirati može baš svatko tko želi. Bitno je pritom paziti da proizvod ima deklaraciju, da je pravilno skladišten i da je rok trajanja još uvijek valjan.
Nažalost, police nisu uvijek pune pa često nedostaje namirnica za podjelu.
– Najčešće nedostaje konzervirana hrana, tjestenina, ulje, sol, šećer, nešto od čega si ljudi mogu skuhati. Trenutno pokrivamo svoje potrebe, ali s obzirom na povećani broj korisnika, veća je i potreba za donacijama, kaže voditelj Banke hrane, Luka Jalžabetić.
Ono što bi njima dobro došlo, s druge strane često završi u smeću.
– Frapantan je podatak da se na razini Hrvatske po stanovniku baci otprilike 70 kilograma hrane tijekom godine, što nas upućuje na to da trebamo bolje upravljati svojim frižiderima, ne ih pretrpavati, nego planirati ono što ćemo konzumirati, apelira ravnatelj zagrebačkog Crvenog križa, Petar Penava.