Umirovljenica sa 1.700 kuna mirovine: “Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi”
Nakon što kupe najosnovniju hranu i lijekove te podmire režije, sretni su ako su na “pozitivnoj” nuli, a sve ostalo je luksuz pa čak i voće. Jedna umirovljenica požalila se tako Sindikatu umirovljenika Hrvatske na povećanje mirovina od kojega nema ništa. Već godinu dana od 1.700 kuna nije si mogla priuštiti ni kilogram bresaka.
Ilustracija: Pixabay
Sindikat umirovljenika Hrvatske zaprimio je poziv umirovljenice Jasne J. koja prima samo 1.700 kuna mirovine.
“Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam” – rekla je na početku gospođa staloženo.
No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te u plaču kazala:
„Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromašnima ipak daju veće povišice, a ovima smanje” – upitala je.
Sindikat će tražiti dodatne povišice za najsiromašnije!
Iz Sindikata su joj odgovorili kako je njihov cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravaju kako Vlada treba uvesti dodatne „povišice” za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.
Iz Sindikata umirovljenika Hrvatske obećavaju da će zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna mirovine, a takvih je 414 tisuća, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.
“Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto” – navode iz SUH-a.
Slični modeli već postoje u drugim europskim zemljama
Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često donositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli „nagrađivanja siromašnijih” već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice” siromašnijim umirovljenicima, navodi Igor Knežević u novom broju SUH-ova Glasa umirovljenika.
“U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.
„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše”, kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne…” – zaključuje Knežević.
