Umirovljeni mladenci: Sudbonosno da izreklo 835 ženika i nevjesti starijih od 60!
Posljednji “bračni” podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je u 2018. godini sklopljen 19.921 brak. Riječ je o gotovo rekordno niskom broju izrečenih “sudbonosnih da”. Naime, 2009. sklopljena su 22.382 braka, dok najmanji rekord drži 2013. kada se samo 19.169 parova zavjetovalo na vječnu ljubav. Provjerili smo koliko se osoba starijih od 60, 70 i više godina odlučilo na ovaj korak. Taj podatak prati i mnogo drugih zanimljivih trendova.
Foto: Pixabay
Od 19.921 braka sklopljenog 2018. godine, što su ujedno i posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku pa one za 2019. još trebamo sačekati, u više od 500 brakova ušle su osobe starije od 60 godina. Isto je učinilo i 462 udovica i udovaca, neovisno o životnoj dobi.
Trend “umirovljeničkog” vjenčanja u stanom porastu
Kada je riječ o ženicima, 203 ih je to učinilo u dobi od 60 do 64. godine, a 142 između 65. i 69. godine života. U bračne vode uplovilo je 95 muškaraca od 70. do 74 godine, dok je čak 112 njih starije od 75 godina. Ukupno je to 552 ženika.
Nevjesti koje su se na brak odlučile u kasnijoj dobi znatno je manje. U dobi od 60. do 64. udalo ih se 140, od 65. do 69. njih 73, od 70. do 75. je 40 mladenki, a u dobi od 75 i više godina 30 žena zavjetovalo se na vječnu ljubav. Ukupno riječ je o 283 nevjeste starije od 60 godina.
Zaključujemo tako da je polovina ženika u starijoj dobi za brak izabrala ipak mlađe partnerice. Ukupno, riječ je o 835 osoba koje su nakon 60. izrekle “sudbonosno da”.
Godinu dana ranije, 570 muškaraca starijih od 60 godina zavjetovalo se na vječnu ljubav, a isto su učinile i 272 žene. Dakle, ženici nisu uspjeli oboriti rekord iz 2017., ali zato nevjeste jesu pa je zaključak da se sve više “umirovljenica” odlučuje na brak.
Brojke su definitivno u stalnom porastu, jer je 2016. godine bilo 486 mladoženja starijih od 60 godina, a 269 mladenki. Ta je godina ujedno bila i rekordna po broju sklopljenih brakova u kojima su i ženik i nevjesta bili stariji od 65 godina.
Znate li koji je najatraktivniji mjesec za vjenčati se?
Općenito su ženik i nevjesta sve stariji. U 1960. prosječna dob nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila je 22,6, a ženika 25,8 godina. U pedeset godina ta dob za oboje se povećala pet
godina, pa je u 2010. prosječna nevjesta imala 27,3 godine, a ženik 30,1 godinu. U 2018. žene su u prosjeku stupale u brak sa 28,7, a muškarci sa 31,3 godine.
Crna strana statistike kaže da je u u 2018. zabilježeno 6.125 razvoda. Brakovi koji su doživjeli svoj kraj u prosjeku su trajali 14,9 godina, a supružnici su u prosjeku bili u ranim četrdesetima. Žene su u trenutku razvoda u prosjeku imale 41, a muškarci 44,2 godine.
No, tu je i nova šansa za ljubav koju su mnogi iskoristili. Drugi brak u 2018. sklopile su 2.064 žene i 2.017 muškaraca. Postoje i oni koji ni nakon gubitka bračnog partnera nisu izgubili vjeru u bračnu sreću. Tijekom 2018. u nove bračne vode uplovilo je 226 udovica i 236 udovaca.
Negdje se Hrvati “vole” više, a negdje manje. Najvećom stopom sklopljenih brakova u 2018. mogu se pohvaliti Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija, a slijedi ih Vukovarsko-srijemska županija. Najmanju ima Istarska županija.
Frazu “stati pred oltar” ne možemo više tako lako upotrijebiti, jer raste broj građanskih, a smanjuje se broj vjerskih brakova. U 2009. godini 36,5% brakova bili su građanski, a prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018., taj udio je čak 49,9%. U skladu s tim, u 2018. bilo je 50,1% vjerskih brakova.
Mijenjaju se i vjenčani trendovi. Pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća najpopularniji mjeseci za ulazak u bračne vode bili su siječanj, veljača i prosinac, osamdesetih godina zimske mjesece zamijenio je travanj, da bi se unatrag posljednjih petnaestak godina najviše brakova sklapalo u kasno ljeto i ranu jesen, odnosno tijekom rujna i listopada. Prema podacima DZS-a, tako je bilo i 2018., kad je najviše parova svoj najvažniji dan odlučio smjestiti u rujan. Na Valentinovo je prije dvije godine to učinilo 26 parova.
