Umirovljenici napade ne prijavljuju zbog “sramote” i premalih kazni za počinitelje
Čak 6316 kaznenih djela u Hrvatskoj dogodilo se prošle godine protiv imovine u kojima su žrtve bile osobe starije od 60 godina. Stručnjaci upozoravaju da je stvarni broj puno veći jer stariji ne prijavljuju napade.
Foto: Pixabay
Od 6316 kaznenih dijela protiv imovine u kojima su žrtve bile osobe starije od 60 godina najviše je krađa (3294), piše glas-slavonije.hr. Službeni podaci policije kažu da je bilo i 733 kaznenih djela protiv osobne slobode (uglavnom prijetnje), tu su i računalne prijevare (419), kaznena djela protiv života i tijela (239), 14 ubojstava i 12 slučajeva nepružanja pomoći.
No, početkom sljedeće godine na snagu bi trebao stupiti Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji koji donosi strože kazne za nasilje nad starijima. Umjesto minimalne kazne od 10.000 kuna i 45 dana zatvora, novčana kazna bi trebala biti najmanje 12.000 kuna, a minimalna zatvorska kazna 60 dana. Ako se radi o ponovljenom prekršaju, novčana kazna je 17.000 kuna i minimalno 80 dana zatvora.
Nasilje nad starijima je zapravo još rasprostranjenije, tvrdi predsjednica Udruge za pomoć žrtvama Bijeli Krug Livija Plančić koja također kaže da se radi o problemu društva i nedovoljno osviještenosti.
“Posljednjim promjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji stariji ljudi uvršteni su u posebno ranjivu kategoriju, no Hrvatska je još uvijek daleko od uspostave zaštite od mogućih zloporaba, posebno u području gdje uvijek nailazimo na crne primjere – zloporaba ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, za koje mnogi upućeni tvrde da se pretvorio u “lešinarski biznis”. Tu se radi o ekonomskom nasilju, odnosno o situacijama u kojem se starijim osobama ugrožava skrb i materijalna sigurnost. O nasilju nad starijima govori se generalno malo”, kazala je Plančić za Glas Slavonije.
Što je sve nasilje nad starijima?
Pedagoginja Nina Vela Vrabec u svojoj se profesionalnoj karijeri posvetila proučavanju nasilja nad starijima i objašnjava kakvim su sve vrstama stariji izloženi:
“Zlostavljanje starijih osoba može se definirati kao svako ponašanje, u sklopu ljudskih odnosa povjerenja, koje na neki način šteti starijoj osobi. Ono se odnosi na nasilje, maltretiranje i/ili zanemarivanje koje stariji mogu doživjeti od supružnika, djece, rodbine, skrbnika, djelatnika stručnih službi ili osoba u situacijama moći i povjerenja. Razlikujemo fizičko, psihičko, seksualno, financijsko ili materijalno zlostavljanje i zanemarivanje. U literaturi se spominje i duhovno zlostavljanje nad starijim osobama, koje uključuje korištenje vjere i duhovnosti starije osobe u smislu iskorištavanja, manipuliranja i kontroliranja starije osobe, ismijavanja vjerovanja, nepoštovanja duhovnosti u smislu ponašanja i uopće tradicije”, kazala je Nina Vela Vrabec za Glas Slavonije.
Veliki problem ležu u tome što su stariji i bez nasilja u velikim problemima (siromaštvo, samoća), a dodatno zločini nad njima ih tjeraju ‘preko ruba’ – od oštećenja već narušenog zdravlja, otimanja malo imovine što imaju, a nije isključeno da će ih stres od doživljavanja nasilja otjerati u grob.
‘Mračna tajna’ ove priče je da su starije osobe često žrtve osoba od povjerenja, najčešće unutar obitelji ili onih koji skrbe o njima. Ako se radi o slučaju nasilja u obitelji, stariji ljudi ne prijavljuju zločine zbog straha i sramote, a svaki takav neprijavljeni slučaj ne ulazi u službenu statistiku, a počinitelji gotovo nikad ne odgovaraju.
Groteskni primjeri zlostavljanja
Prošlog vikenda se u Splitu u organizaciji Udruge Bijeli krug održala konferencija o nasilju nad starijima gdje se raspravljalo o tom problemu, a sudionici su istaknuli ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.
“Upravo ti ugovori često su okidač, pri čemu su članovi obitelji nasilni prema osobama starije životne dobi. Imali smo slučajeve u Lici da su bili sklopljeni takvi ugovore, nakon čega je starija osoba bila izložena teškom obliku nasilja tko što bi ju vezali za radijator, ne bi joj ostavljali drva za ogrjev kako bi se smrznula. Činili su sve da ne preživi i da što prije nestane kako bi dobili zemlju”, kazala je sutkija Visokog prekršajnog suda iz Zagreba Branka Žignate Živković.
