Udruga članova mirovinskih fondova: Vladina reforma štetna je za umirovljenike
Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova upozorila je saborske zastupnike na nelogičnosti u predloženim izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima. Zastupnicima su predočili rezultate analize ekonomskog stručnjaka Andreja Grubišića. Upozoravaju da je reforma koju Vlada pokušava provesti štetna za osiguranike, kao i da alternativni investicijski fondovi s državnom garancijom ne postoje u Hrvatskoj, ali ni u EU ili zemljama OECD-a.
Foto: Andrej Grubišić, član savjeta Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova | Press
Zastupnike Hrvatskog sabora na nelogičnosti u prijedlogu izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, o kojima se jučer raspravljalo u sabornici, upozorila je Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.
‘Nismo bili u prilici iznijeti kritike iza zatvorenih vrata’
Njihovu analizu trenutne mini reforme upućenu svim saborskim zastupnicima prenosimo u cijelosti.
Posebice se ističu sljedeće promjene:
– Za mirovinske fondove kategorija A i B uvodi se obveza ulaganja određenog dijela portfelja u udjele AIF-a s garancijom povrata najmanje cjelokupno uloženih sredstava, a koju daje Republika Hrvatska, država članica Europske unije, država članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) ili javnog međunarodnog tijela kojemu pripadaju jedna ili više država članica Europske unije, ako su takvi AIF-i s garancijom povrata dostupni, kao supstitut jednog dijela obveze ulaganja u državne obveznice, čime se omogućuje veća izloženost vlasničkim instrumentima koji daju mogućnost višeg povrata, uz primjereno ograničenje rizika kojim se mirovinski fondovi izlažu, kroz garanciju povrata ulaganja
– Kako bi se smanjila izloženost dužničkim instrumentima, paralelno se za mirovinske fondove kategorija A i B smanjuje obveza ulaganja u državne dužničke vrijednosne papire za 5% (kod svake kategorije), a koja se zamjenjuje sa obvezom ulaganja 5% NAV-a u prethodno navedene AIF-e s državnom garancijom povrata najmanje cjelokupno uloženih sredstava, pri čemu, ako takvi AIF-i nisu dostupni, mirovinsko društvo može tu obvezu ispuniti s ulaganjem istog iznosa u državne dužničke vrijednosne papire
U nastavku Vas želimo izvijestiti o zaključcima rasprave koja je vođena na razini Ekonomskog savjeta Udruge, a kojim trenutno predsjeda dr. sc. Andrej Grubišić koji je i autor analize hrvatskog mirovinskog sustava koja sadrži set preporuka kojima bi se povećala konkurentnost drugog mirovinskog stupa i povećali prinosi, a sve u cilju povećanja budućih mirovina za sve osiguranike.
Napominjemo i da Udruga nije sudjelovala u konzultacijama oko nacrta Zakona niti je bila pozvana u radno tijelo koje se time bavilo jer bismo u tom slučaju te kritike iznijeli iza zatvorenih vrata, a u ovom slučaju računamo na Vas kao naše glasnike naspram zainteresirane hrvatske javnosti.
Ni Ministarstvo ne zna koji su to fondovi
Primjedbe su sljedeće:
- Pregledom godišnje publikacije OECD-a koja analizira mirovinsku regulativu u 90+ zemalja nismo uspjeli naći primjer toga da regulator nalaže mirovinskom fondu da mora barem 5% imovine uložiti u AIF, jer se obično ograničava maksimalni iznos koliko se može uložiti u AIF jer je riječ o rizičnoj investiciji
- Koliko nam je poznato, alternativni investicijski fondovi s državnom garancijom ne postoje u Hrvatskoj, niti postoje u EU ili zemljama OECD-a – ESMA-in report o AIFovima ne spominje takve fondove
- Na opetovane upite novinara, Ministarstvo je odgovorilo da samo ne zna koji su to fondovi u koje bi mirovinski fondovi trebali preusmjeriti 5% NAV jer nisu naveli niti jedan takav fond koji postoji u svijetu (umjesto toga su sugerirali novinarki da fond pronađe sama na tražilici Financial timesa) a odgovarao bi opisu iz prijedloga zakona, a što definitivno nije InvestEU koji navode jer isti niti je investicijski fond, niti garantira cijelu investiciju.
- Alternativni investicijski fondovi općenito služe za financiranje rizičnijih investicija koje nisu dozvoljene tradicionalnim fondovima: rizici su veći, transparentnost općenito manja i isti su nelikvidni pa nije jasno zašto bi za njih garantirala država
- Da i hrvatska država osnuje takav fond, nije jasno tko bi bilo nadležan za superviziju rada i ulaganja takvog fonda niti da li za to postoje tehničke smjernice jer je riječ o nečemu što ne postoji ni u teoriji ni u praksi
- Takav fond bio bi u opasnosti upadanja u moralni hazard jer će upravitelj takvog fonda biti više sklon izlagati se riziku zato, jer će gubitak fonda snositi porezni obveznici pa stoga možemo itekako biti zabrinuti da upravitelj takvog fonda neće djelovati u najboljem interesima ni osiguranika ni poreznih obveznika
- S obzirom na to da se gubitci fonda socijaliziraju, smatramo da nije učinjena analiza učinaka gubitaka takvog fonda na državni proračun te kako to utječe na fiskalnu održivost
- Podsjećamo i da prema metodologiji ESA 2010, sve državne garancije ulaze u izračun javnog duga, što znači da će biti potreba i procjena učinka na trajektoriju javnog duga jer će se priljev sredstava u drugi mirovinski stup samo povećavati i ukupna količina imovine rasti, što će voditi i do rasta apsolutnog iznosa koji mirovinski fondovi moraju držati u navedenom AIF-u
- Motivacija za ovakvu legislativu, prema riječima Ministarstva leži u prigovoru OECD-a da mirovinski fondovi imaju preveliki udjel dužničkih vrijednosnih papira (obveznica) u odnosu na vlasničke (dionice), no preporuke OECD-a u novom reportu o Hrvatskoj nigdje ne spominju državno garantirani AIF, a u policy brief-u Svjetske banke nigdje ne piše da bi investicije u primjerice infrastrukturu trebao izvoditi AIF, već sami mirovinski fondovi, i to nužno kao koinvestitor u projekte uz druge dionike iz privatnog sektora
Promjene štetne i za sadašnje i za buduće osiguranike
Uzimajući u obzir gore navedeno, posve smo uvjereni da Vladin prijedlog donosi promjene koje su štetne za trenutne i buduće osiguranike, te dodatne troškove za porezne obveznike. Osim što prijedlog nije u skladu sa financijskom teorijom i praksom, smatramo da je i duboko netržišan i neuklopiv u tržišne slobode garantirane Ustavom i to iz tri aspekta:
- Zakonom se planira preusmjeriti 5% NAV postojeće mirovinske štednje, a ne novih uplata, što znači da će privatna imovina građana, što sredstva na osobnim mirovinskim računima jesu, doći pod direktno upravljanje državno-garantiranom AIF-u što smatramo ozbiljnom povredom prava privatnog vlasništva
- Takav AIF, ukoliko ga osnuje hrvatska država, neće imati konkurenciju u vidu drugih takvih AIFa u EU i zemljama OECD-a jer isti ne postoje, pa će mirovinski fondovi biti primorani sredstva seliti u jedan fond i neće imati izbor, iako je intencija zakona da izbor imaju
- Tvrtke u koje bi investirao takav državno-garantirani AIF bile bi naspram drugih tržišnih aktera stavljene u povlašten položaj jer bi imale osigurano financiranje koje je državno garantirano što bi tvrtke u koje AIF investira dovelo u poziciju moralnog hazarda, odnosno da ne moraju poslovati i investirati na način da opravdaju investiciju kada je povrat barem glavnice garantiran od strane države
Koja je svrha ove legislative?
Sukladno navedenom, naši članovi koji su zabrinuti za svoje mirovine s pravom se pitaju koja je svrsishodnost ove legislative te od Vas očekuju da se maksimalno založite da ovaj prijedlog o ovom obliku ne bude prihvaćen jer je, bez iznimke, štetan za sve građane RH.
Ako još niste upoznati s radom Udruge, ovom prilikom vam skrećem pozornost na stranicu www.nasemirovine.hr na kojoj možete pronaći i sveobuhvatnu analizu sa vrlo detaljnim preporukama kako poboljšati II. i III. mirovinski stup. Analizu je izradio dr.Grubišić sa svojim timom i ona je do sada bila glavni zalog Udruge u trezvenoj, argumentiranoj raspravi o mirovinskom sustavu.
Između ostalog, tamo se predlaže i značajna liberalizacija koja bi vodila povećanju konkurencije među mirovinskim fondovima, što bi vodilo i aktivnijem investiranju te višim prinosima za osiguranike.
– Sadašnji prijedlog je sušta suprotnost onoga za što se borimo, a isto ćemo jednako gorljivo i nastaviti, nadamo se s Vašom pomoći. Ukoliko nas odlučite podržati, naši članovi će o tome biti promptno obaviješteni, javljaju iz Udruge.
