Udomiteljske obitelji: Alternativa smještaja starijih za koje nema mjesta u domovima
Udomiteljske obitelji prvenstveno su namijenjene skrbi o djeci u potrebi. U nedostatku slobodnih mjesta u domovima, država je mogućnost usluge proširila i na odrasle osobe. Takva praksa ne postoji u drugim državama. Pojedini stručnjaci upozoravaju da je riječ o neprimjerenom načinu skrbi za starije i nemoćne osobe. Ipak, za neke od njih udomiteljstvo je jedino dostupno rješenje. Provjerili smo koliko je u njima smješteno umirovljenika, kakva je procedura i koji su uvjeti njihova rada.
Hrvatska ima više od 1.400 udomiteljskih obitelji za odrasle osobe u kojima je trenutno smješteno njih više od četiri tisuće. Njihovi smještajni kapaciteti, odnosno broj kreveta s kojima raspolažu, nisu do kraja popunjeni za razliku od onih u javnim domovima. Neiskorištenih kreveta je oko 40 na području cijele Hrvatske.
Utočište za više od 2.000 starijih i nemoćnih
“Sukladno Zakonu o udomiteljstvu, odrasle osobe, uključujući starije osobe, smještaju se u udomiteljske obitelji za odrasle osobe te je na dan 15.1.2020. godine prema podacima iz Registra udomitelja kapacitet udomitelja za odrasle osobe 4.275, a smještene su 4.234 odrasle osobe. Budući da se u Registru udomitelja vode podaci o vrsti korisnika po dobi, odnosno djetetu ili odrasloj osobi, nismo u mogućnosti dostaviti podatke o kapacitetima za starije osobe” – rekli su nam iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Prema izvješću Ministarstva za 2018. godinu, u 1.454 udomiteljske obitelji bilo je 4.253 odrasle osobe, a u kategoriji starijih i nemoćnih osoba bilo je 2.146 korisnika.
Kako bismo dobili širu sliku ove vrste smještajnih kapaciteta, valja ih staviti u kontekst ukupnih mjesta u državnim, županijskim, privatnim i obiteljskim domovima kojih ima za 25.423 osobe. Dakle, udomiteljske obitelji za odrasle osobe nude dodatnih 17 posto mjesta, pri čemu deset posto popunjavaju starije i nemoćne osobe.
Jeftiniji smještaj koji podliježe čvršćoj kontroli
Udomiteljske obitelji, kako je već vidljivo iz samih brojki, imaju dozvolu za smještaj najviše četiri osobe. Međutim, na raspolaganju imaju i privremeni smještaj za jednu osobu u kriznim situacijama, što Centar za socijalnu skrb koristi dok se ne oslobodi mjesto u domu. On ujedno jedini može donijeti odluku o smještaju osobe u udomiteljsku obitelj.
Za jedne degradacija, za druge pomak
Je li ovakva vrsta smještaja prikladna za starije i nemoćne osobe, ulazi u sferu moralnog pitanja i osobne odluke. Pojedine osobe uslijed starosti, bolesti i nemoći nisu u stanju brinuti više za sebe u vlastitom domu, nemaju nikoga tko bi to činio za njih, a financija za trostruko skuplji privatni dom im nedostaje. Oni tako vlastiti dom zamjenjuju nečijim tuđim. Dok je to za neke možda i degradacija u društveno-socijalnom smislu, za druge je veliki pomak iz uvjeta u kojima su do tada živjeli, pogotovo po pitanju skrbi.
Za razliku od obiteljskih domova, u kojima se nalazi 6.174 umirovljenika, gdje su inspekcijski nadzori rijetki, što smo vidjeli na primjeru stravične tragedije u ilegalnom objektu doma u Andraševcu, udomiteljske obitelji podliježu čvršćoj kontroli. Naime, one se nalaze pod kontrolom lokalnih centara za socijalnu skrb koji ih redovno obilaze.
Cijenom predstavljaju najkonkurentniji tip smještaja, gdje se ona kreće od 2.160 do 2.880 kuna, ovisno je li osoba pokretna, polupokretna ili nepokretna. Za istu uslugu u decentraliziranim domovima treba izdvojiti i do tisuću kuna više, a u privatnima se ta cifra penje za još tisuću i više kuna.
Udomitelji “zarađuju” preko 10.000 kuna
Ukoliko se osoba želi baviti udomiteljstvom, zahtjev za dozvolu treba podnijeti lokalnom centru za socijalnu skrb. Centar će procijeniti ispunjava li ona propisane stambene, socijalne i druge uvjete kako bi korisnicima osigurala primjereno stanovanje, pravilnu ishranu, odmor i zadovoljavanje drugih potreba i interesa.
Prema Zakonu o udomiteljstvu, udomitelj mora biti zdrava osoba te ne smije imati više od 60 godina. U njegovoj obitelji ne smiju biti poremećeni odnosi niti smije biti društveno neprihvatljivog ponašanja. On ima pravo na opskrbninu, odnosno mjesečnu naknadu za potrebe smještenog korisnika, ali i na osobnu naknadu za pruženu skrb i uložen trud u svakodnevnom zbrinjavanju korisnika.
Naknada udomitelja odrasle osobe po korisniku iznosi 125 posto osnovice, odnosno 625 kuna, što je za četiri osobe 2.500 kuna. Opskrbina za potrebe korisnika po osobi trostruko je veća, ovisno o stanju osobe te iznosi od oko 1.800 kuna do oko 2.400 kuna. Dakle, za četvero osoba to je u prosjeku oko 8.000 kuna pa je ukupna “zarada” udomitelja iznad 10.000 kuna.